U Europi moraju prevladati sloboda nad ugnjetavanjem, dijalog nad sukobima i zakon nad silom

Kolumna šefa Delegacije EU/specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini, Luigija Sorece

Malo tko bolje razumije golemu patnju Ukrajinaca od ljudi u Bosni i Hercegovini. Diljem Ukrajine ljudi i dalje žive pod stalnom prijetnjom dronova i raketa, u boli zbog gubitka najmilijih, u strahu zbog odlaska djece na spavanje i zabrinutosti hoće li cijela obitelj sigurno dočekati novi dan.

Za građane Bosne i Hercegovine ovaj rat nije tek sukob negdje daleko, već bolan podsjetnik na vlastitu prošlost. Uz suosjećanje, ljudi u Bosni i Hercegovini duboko razumiju da se do trajnog mira i sigurnosti može doći jedino poštivanjem međunarodnog prava, pravdom za žrtve zločina te stabilnim i funkcionalnim domaćim institucijama. Trideset godina kasnije, ovaj proces u Bosni i Hercegovini još nije završen. No, kako bi ovaj proces uopće započeo u Ukrajini, prvo se mora postići pravedan mir koji jamči trajnu sigurnost.

Ruska agresija najviše je pogodila Ukrajinu, ali njezine su goleme posljedice osjetili svi Europljani, uključujući i one u Bosni i Hercegovini. Ruska agresija drastično je produbila nesigurnost na našem kontinentu. Kroz hibridne ratne taktike, uključujući širenje dezinformacija, Rusija je pokušala potaknuti podjele diljem Europe, pa tako i u Bosni i Hercegovini te cijeloj regiji. Rusko djelovanje ohrabrilo je antidemokratske pokrete da dovode u pitanje međunarodne i domaće okvire utemeljene na vladavini prava kao temelju naše sigurnosti. Ponovno oživljavaju narativi za koje smo mislili da pripadaju prošlosti.

Cijene, prvenstveno energenata i osnovnih dobara, naglo su porasle, što je najteže pogodilo najugroženije. Uz osiguranih više od 100 milijuna KM financijske pomoći najugroženijim građanima Bosne i Hercegovine kroz Paket energetske potpore, kao i dodatnih 40 milijuna KM u istom paketu za energetsku tranziciju, EU je nastojala ublažiti neke od posljedica ruskog djelovanja. I dalje ostajemo uz naše partnere.

Kao što je rat imao duboke posljedice, imat će ih i mir. Rusija je neprestano dokazivala da neće oklijevati koristiti vojnu silu kako bi ostvarila svoje ciljeve, kršeći međunarodno pravo, uključujući Povelju UN-a, iako je istovremeno stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Nitko ne želi mir više od Ukrajinaca, ali svaki mirovni sporazum mora biti održiv. Loš dogovor može dovesti samo do novog rata.

Suverenitet i teritorijalna cjelovitost su kamen temeljac međunarodnog poretka. Branit ćemo međunarodni poredak u Ukrajini svim raspoloživim sredstvima, kao i u Bosni i Hercegovini, gdje ostajemo posvećeni budućnosti zemlje u Europskoj uniji kao jedinstvene, cjelovite i suverene države te očuvanju sigurnog okruženja uz prisutnost EUFOR-a.

Danas obilježavamo tešku treću godišnjicu invazije na Ukrajinu. Zajedno s veleposlanicima država članica EU-a, kao i našim partnerima i međunarodnim organizacijama, ugostio sam Jaroslava Simonova, ukrajinskog otpravnika poslova u Bosni i Hercegovini, u prostorijama Delegacije EU/Ureda specijalnog predstavnika EU kako bismo izrazili kontinuiranu i punu solidarnost EU-a s Ukrajinom te našu potporu inkluzivnom, pravednom i cjelovitom miru u Ukrajini.

Europska unija osnovana je nakon užasa Drugog svjetskog rata, s ciljem osiguravanja trajnog mira u Europi. Ostajemo predani tim vrijednostima – obrani suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, jačanju demokratskih institucija i zaštiti ljudskih prava te očuvanju mira, sigurnosti i pravde – u Ukrajini, Bosni i Hercegovini i diljem našeg kontinenta. Europa mora ostati mjesto gdje će prevladati sloboda nad ugnjetavanjem, dijalog nad sukobima i zakon nad silom.

Najnovije

Sveučilišna klinička bolnica Mostar u fokusu hrvatske institucionalne potpore i zdravstvene suradnje

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u pratnji ministara...

HNK Mostar kao simbol kulture, identiteta i institucionalne opstojnosti Hrvata u BiH

Upravo, ovakvu, trajnu vrijednost kakvu opisuje ova izreka ima...

RH izdvojila 25,75 milijuna eura za projekte od interesa za Hrvate u BiH, od čega 6 milijuna eura za prostor HNŽ-a

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač sudjelovala je danas...

Plenković u Mostaru na gradilištu Hrvatskog narodnog kazališta, uskoro kreće četvrta faza radova

Gradonačelnik Mostara dr. Mario Kordić nazočio je danas službenom...

Kontinuitet potpore Vlade RH kroz 600 projekata za razvoj hrvatskih sredina i institucija u BiH

„Ovi ugovori značajna su financijska potpora, ali ne samo...

Potpora Vlade RH za snažnije Sveučilište u Mostaru i nove europske razvojne prilike

Sveučilište u Mostaru jedna je od institucija od posebne...

Ministrica Duraković posjetila Zemaljski muzej BiH: Nastavak podrške radu Muzeja i razvoj obrazovnih sadržaja

Federalna ministrica obrazovanja i nauke/znanosti, prof. dr. Jasna Duraković,...

Otkrivamo kako izgleda obuka Lidlovih prodavača: Od prvih zadataka do samostalnog rada

Prethodno iskustvo nije uvjet a osigurana je obuka uz...