Zastupnici u Europskom parlamentu započeli su u ponedjeljak 10. veljače plenarno zasjedanje u Strasbourgu, a među glavnim temama bila je rasprava o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, s posebnim naglaskom na rješavanje humanitarne krize povezane s nestalim osobama u ratovima i sukobima.
Raspravi je prisustvovala i zastupnica Željana Zovko, koja je istaknula važnost ovog pitanja u kontekstu prava i pravde za žrtve rata. Govoreći o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, Zovko je podsjetila na njen nastanak u odgovor na nepravdu i patnju, koje su se dogodile uslijed ratova i sukoba diljem svijeta, piše direktno.hr.
Osvrnula se i na specifičan slučaj Hrvatske, koja je tijekom agresije 1991. pretrpjela ogromne gubitke, a tisuće osoba, uključujući branitelje i civile, bili su zatočeni, nestali ili nasilno odvedeni. Do danas, 1782 osoba ostale su nestale u Hrvatskoj od Domovinskog rata, dok se od posljedica rata u Bosni i Hercegovini još uvijek traga za 7608 osoba.
“To pitanje ne smije ostati otvoreno. Pravda za nestale ne može biti prepuštena zaboravu. Pozivam Srbiju i Crnu Goru da konačno preuzmu odgovornost, otvore arhive, podijele informacije i omoguće rješavanje sudbina onih koji su nepravedno nestali”, poručila je Zovko.
FOTO: Press
‘I dalje šute’
Zovko je također naglasila kako Europska unija mora staviti ovo pitanje visoko na dnevni red pristupnih pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom, jer pristup EU podrazumijeva poštovanje temeljnih vrijednosti istine, pravde i ljudskih prava.
“Neprihvatljivo je da oni koji imaju informacije o nestalima i dalje šute. To dugujemo ne samo nestalim osobama, već i onima koji trenutno podnose brutalne stvarnosti rata”, zaključila je Zovko.
Ovaj apel Zovko bio je snažan poziv na akciju, s ciljem traženja odgovornosti i pravde za žrtve ratova, kao i za obitelji koje već desetljećima čekaju odgovore o sudbinama svojih voljenih.
