Deset godina čekanja na uspostavu Posebnog odjela Federalnog tužiteljstva Federacije BiH, poznatijeg kao „Federalni USKOK“, konačno je završeno izborom Hrvoja Čabrajića za čelnika ovog odjela, koji će se baviti procesuiranjem najsloženijih slučajeva korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji BiH. No, umjesto da ovaj trenutak označi prekretnicu u borbi protiv korupcije, otvorio je brojna pitanja o političkom utjecaju na rad pravosudnih institucija.
Izmjene Poslovnika Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) u listopadu 2024. godine omogućile su kandidaturu Čabrajića, koji prema ranijim pravilima nije ispunjavao uvjete te je, iako trećerangirani kandidat, izabran za šefa Odjela, piše transparentno.ba.
Osim toga, postupak su pratile brojne kontroverze u javnosti koje su kulminirale burnom raspravom na posljednjoj sjednici VSTV-a, gdje je predsjednik Halil Lagumdžija iznio tvrdnje o postojanju „neprijatelja Vijeća“ i informacijama koje su mogle zaustaviti ovo imenovanje. Tako je izbor prvog čovjeka jedne od ključnih institucija za borbu protiv korupcije dodatno narušio integritet pravosuđa u BiH i otvorio nova pitanja.
Kako je omogućena kandidatura koja prema ranijim pravilima ne bi bila moguća?
Prvi natječaj za šefa odjela poništen je na sjednici VSTV-a BiH 26. rujna 2024. godine uz obrazloženje da većina kandidata nije imala traženo iskustvo na predmetima organiziranog kriminala i korupcije. Ponovnom raspisivanju natječaja prethodile su izmjene Poslovnika VSTV-a BiH, kojima su promijenjeni kriteriji koje kandidati moraju ispunjavati.
Konkretno, izmijenjen je jedan članak kojim su smanjeni kriteriji minimalnog broja bodova potrebnih za predlaganje kandidata za imenovanje. Također, izmjenom drugog članka omogućeno je da kandidati koji obavljaju funkciju zamjenika glavnog tužitelja ne moraju provesti pet godina na toj funkciji kako bi njihova kandidatura bila uzeta u obzir, iako taj uvjet i dalje vrijedi za sve ostale suce i tužitelje.
Na primjer, sudac s deset godina staža na općinskom sudu i tri godine na kantonalnom sudu ne ispunjava kriterij minimalnog petogodišnjeg iskustva na kantonalnoj razini. S druge strane, zamjenici glavnih tužitelja jedini, prema novim izmjenama, ne moraju provesti pet godina na toj funkciji kako bi njihova prijava bila razmatrana.
Ovakav pristup stvara nejednaka pravila i favorizira određenu skupinu kandidata, što se može povezati s imenovanjem Hrvoja Čabrajića za šefa Federalnog USKOK-a. Čabrajić je od 2021. godine bio zamjenik glavne kantonalne tužiteljice Tužiteljstva Kantona Sarajevo i tu je dužnost obnašao oko tri godine do završetka natječajnog postupka. Ove izmjene otvaraju pitanja o ulozi VSTV-a u prilagodbi pravila odabranom kandidatu, a dodatnu sumnju stvara i nedostatak transparentnosti u samom postupku.
Koje su informacije mogle utjecati na imenovanje sudaca i tužitelja?
Imenovanje šefa Federalnog USKOK-a pratili su medijski napisi o mogućoj političkoj trgovini ovom pozicijom i mjestom ravnatelja Tajništva VSTV-a. Osvrćući se na te tvrdnje, predsjednik VSTV-a na sjednici 15. siječnja ove godine izjavio je da „u ovom Vijeću sjede neprijatelji Vijeća“.
Neki članovi VSTV-a protumačili su ovu izjavu Halila Lagumdžije kao potencijalnu prijetnju. Član Vijeća Davor Martinović rekao je kako je razočaran takvim tvrdnjama te je zatražio da predsjednik jasno imenuje članove koje je okarakterizirao kao „neprijatelje Vijeća i sustava“. Također, pozvao je predsjednika da objasni na koga konkretno misli kada govori o politizaciji postupaka i vršenju utjecaja.
— Vidjet ćete da je moja konstatacija o „neprijateljima sustava“ točna. Kad vam iznesem činjenice, nećete moći pobjeći od te tvrdnje. Nemojte od mene sada tražiti više informacija. Da sam počeo pričati, sigurno bi došlo do odgode i ovog imenovanja. Spreman sam preuzeti teret onoga što mi se pripisuje da radim. Kada ovo prođe, javnost će saznati sve relevantne detalje — kazao je Lagumdžija na sjednici.
Sve se dogodilo tijekom javne sjednice VSTV-a, a tvrdnja Lagumdžije da bi došlo do odgode imenovanja da je javno govorio dodatno je kompromitirala cijeli postupak. Zbog toga se postavlja pitanje koje su to informacije koje je predsjednik VSTV-a imao, ali ih nije iznio, te kako su mogle utjecati na ishod glasovanja članova Vijeća.
Osim toga, nisu razjašnjeni ni medijski navodi koji upućuju na moguću trgovinu utjecajem, što može imati ozbiljne posljedice na povjerenje građana u pravosuđe. Sam postupak imenovanja šefa Federalnog USKOK-a obilježile su značajne proceduralne kontroverze koje su utjecale na konačan ishod. Zbog toga se ponovno nameće potreba za snažnijim mehanizmima kontrole i zaštite integriteta pri imenovanju na ključne funkcije u pravosudnim institucijama.
Nažalost, ova ključna pitanja o objektivnosti, transparentnosti i integritetu postupka imenovanja na pravosudne funkcije nisu u dovoljnoj mjeri adresirana ni u novom nacrtu Zakona o VSTV-u, koji je Ministarstvo pravde uputilo u javnu raspravu.