Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Nakon što je sarajevska Trojka odlučila raskinuti koaliciju sa SNSD-om, te istog dana smijeniti Nebojšu Radmanovića s pozicije zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH, Bosna i Hercegovina ušla je u novu krizu vlasti. Sada su moguća dva scenarija, prvi po kojem bi novu većinu činile stranke Trojke, pojačane minornim bošnjačkim strankama NES-om, te strankom Fuada Kasumovića BHI- KF i strankom Šemsudina Mehmedovića Naprijed, HDZ BiH i tri oporbene srpske stranke SDS, PDP i Pravda i red.
Ova mnogočlana koalicija, što joj je jedan od hendikepa, imala bi i prostu i entitetsku većinu u Zastupničkom domu Parlamentu BiH, ali i u Domu naroda, 8, od 15 izaslanika.
No, moguć je i drugi scenarij, po kojem bi se u vlast na državnoj razini vratila SDA, ako uspiju postići dogovor s HDZ BiH i SNSD-om.
Ključevi prekompozicije vlasti sada su u rukama HDZ BiH, budući da procedure predviđaju da HDZ-ova predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto donosi odluku o razrješenju ministara i predlaže Zastupničkom domu Parlamenta BiH potvrđivanja novih. Ako HDZ BiH ne prihvati odluku Trojke da SNSD zamjeni oporbenim strankama iz Republike Srpske imat ćemo stanje u kojem se već sada raspadnuta koalicija ne može zamijeniti novom.
Ako, pak, HDZ BiH pristane na Trojkin scenarij, to bi podrazumijevalo novi koalicijski dogovor u kojem bi ova stranka, trebala tražiti prije njegovog prihvaćanja usvajanje izmjena Izbornog zakona kako bi se osiguralo da Hrvati ponovo mogu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a da se svi bez obzira na nacionalnost mogu kandidirati, čime bi se provele presude i Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i Europskog suda za ljudska prava.
Sama prekompozicija vlasti nije, međutim, nikakvo jamstvo ubrzanja europskog puta BiH, zbog čega je navodno Trojka odlučila “kočničara Dodika” zamijeniti “proeuropskom oporbom” iz Republike Srpske.
Da bi bilo koji zakon stupio na snagu mora dobiti natpolovičnu većinu, koja uključuje i entitetsku većinu (jedna trećina zastupnika iz oba entiteta) te većinu u Domu naroda. Koalicija Trojka- HDZ BiH- oporba iz RS ima i jedno i drugo. No, Dodikov SNSD planove im može pokvariti onemogućavanjem kvoruma u Domu naroda, time što njegova tri izaslanika koji čine većinu u srpskom klubu ne bi dolazili na sjednice.
Dužnosnik Naše stranke Peđa Kojović kaže kako bi to onda bilo tretirano kao “antidejtonska aktivnost”. No, sjetimo se, istu tu antidejtonsku aktivnost provodio je bošnjački klub Doma naroda, zbog čega je pola prošle godine bila paralizirana zakonodavna aktivnost Parlamenta BiH i ništa im se nije dogodilo blokatorima. U zakonima a ni u Ustavu ne postoji sintagma “antidejtonska aktivnost” kao protuzakoniti čin koji predviđa kaznenu odgovornost. Bošnjački izaslanici su jednostavno koristili zakonsku mogućnost, na što isto pravo imaju i SNSD-ovci.
Postoji još jedan problem koji može blokirati europski put zemlje. Mehanizam koordinacije uključuje ne samo državnu vlast, već i entitetske i županijske vlasti. A apsolutnu vlast u jednom entitetu- Republici Srpskoj ima Dodikov SNSD.
Moguć je naravno i drugi scenarij u kojem će novu koalaciju činiti HDZ BiH. SNSD i SDA, mada je to malo vjerojatno s obzirom na ogroman antagonizam između SDA s jedne i SNSD-a i HDZ BiH s druge strane. No u politici ništa ne treba isključiti.