Projekt južne interkonekcije postao je ključno pitanje koje nadilazi energetsku strategiju i ulazi u sferu političkog nadmetanja. Iako bi projekt trebao osigurati stabilniju opskrbu plinom i smanjiti ovisnost o postojećim dobavljačima, stvarnost političkih odluka otkriva ozbiljne izazove za hrvatski narod u BiH, posebice u kontekstu kontrole nad energetskim resursima.
Naizgled tehničko pitanje razvoja plinovodne mreže pretvorilo se u političku arenu u kojoj bošnjački političari, uz podršku dijela međunarodne zajednice, posebice američke administracije, pokušavaju centralizirati energetsku infrastrukturu u rukama “BH-Gasa”.
Sutra glasanje u Domu naroda Parlamenta FBiH
Zakon o plinovodu “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske” trenutačno se nalazi u zakonodavnom postupku u Federaciji BiH. Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je prijedlog zakona 12. prosinca 2024. godine, s 76 glasova za, 5 suzdržanih i 14 protiv. Sljedeći korak je razmatranje i glasanje u Domu naroda Parlamenta FBiH, čija je sjednica zakazana za 16. siječnja 2025. godine, a zakon se nalazi kao posljednja točka dnevnog reda.
Hrvatski interesi pod pritiskom
Hrvatski predstavnici u BiH upozoravaju na potencijalnu marginalizaciju lokalnih zajednica kroz model koji predlaže BH-Gas. Predstavnici Hrvatskog narodnog sabora (HNS) ističu kako će se ovim projektom bez pravedne raspodjele koristi ojačati samo središnje strukture, dok lokalne zajednice ostaju na marginama energetskog razvoja. Ključna je zabrinutost da se koristi od projekta preliju isključivo na Sarajevo, dok bi općine kroz koje plinovod prolazi bile zanemarene.
Energija u nadležnosti entiteta, ne Sarajeva
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto podsjetila je kako energetika prema Ustavu BiH pripada entitetima te da su tvrdnje o “hrvatskim poduzećima” neutemeljene. HDZ BiH, kako ističe, ne osniva nikakva zasebna poduzeća, već inzistira na zakonitim i stručno opravdanim rješenjima.
Podrška južnoj interkonekciji, ali ne pod svaku cijenu
Hrvatski politički predstavnici podržavaju projekt južne interkonekcije kao strateški važan korak prema energetskoj sigurnosti, ali ne prihvaćaju model u kojem BH-Gas monopolizira plinsku mrežu. BH-Gas suočava se s kritikama zbog nedostatka vjerodostojnosti u financiranju i upravljanju projektima ove veličine. Hrvatski narodni sabor BiH jasno odbacuje “zlonamjerne interpretacije” koje sugeriraju da hrvatski predstavnici blokiraju infrastrukturni razvoj, naglašavajući da je cilj osigurati pravednu raspodjelu koristi.
Američki i bošnjački pritisci
Pritisci u vezi s energetskom infrastrukturom otkrivaju i ulogu Sjedinjenih Američkih Država, koje se zalažu za “žurno provođenje energetskih projekata“, ne uzimajući uvijek u obzir složenu etničku strukturu i potrebu za ravnotežom. Hrvatski predstavnici upozoravaju da se ovakav pristup može pretvoriti u dodatnu marginalizaciju Hrvata i gubitak kontrole nad ključnim resursima.
Energetska budućnost s hrvatskim potpisom
Projekt južne interkonekcije mogao bi biti značajan iskorak za energetsku stabilnost BiH, ali samo uz ravnopravnu participaciju svih zajednica u donošenju odluka. Hrvatski politički vrh jasno poručuje da projekt mora biti alat zajedničkog razvoja, a ne političke dominacije jedne strane. Glasanje 16. siječnja bit će ključno za sudbinu ovog projekta. Također će biti pokazatelj hoće li interkonekcija postati simbol suradnje ili nastavak političkog razmimoilaženja.