O lijepa, o draga, o slatka slobodo – 1589.

Jedan od najvećih hrvatskih književnika, autor nezaboravnih stihova Himne slobodi, Ivan Gundulić rođen je 9. siječnja 1589. godine u Dubrovniku. Potomak je stare dubrovačke plemićke obitelji, a u rodnom gradu obavljao je različite javne službe: 1608. član je Velikoga Vijeća, dvaput knez u Konavlima, 1636. postaje senator, a dvije godine poslije i član Maloga Vijeća. 

Dobio je nadimak Mačica (značenje: mačkica) jer je živio mirno i vrlo povučeno. 1628. oženio se Nikom Sorkočević s kojom je imao tri sina. Duboko religiozan, kontemplativan i zaokupljen brigama za budućnost svojega grada – Republike, životni je vijek proživio u rodnome gradu, u doba koje obilježuje duh katoličke protureformacije.

U hrvatsku književnost unio je novo shvaćanje politike i svjetovno razumijevanje povijesne stvarnosti. Književnu slavu stekao je još za života, a u doba narodnog preporoda stekao je status kultnog ilirskog autoraStihove i dramska djela počinje pisati već u mladosti, no kako saznajemo iz predgovora Pjesni pokornima kralja Davida, veći dio tog, kako ga naziva, “poroda od tmine”, sam uništava. Godine 1621. u Veneciji objavljuje religioznu poemu Suze sina razmetnoga koja predstavlja inovaciju u starijoj hrvatskoj književnosti.

Dramskom tekstu vraća se 1627. godine kada piše Dubravku koja je prvi puta izvedena godinu dana kasnije. Drama će biti tiskana tek 1837., a od 1888. godine redovito se izvodi u hrvatskim kazalištima. Između ostalih uglazbili su je Ivan pl. Zajc, Jakov Gotovac, Anton Dobronić i Ivo Malec. Komad karakteriziraju snažno izraženi rodoljubni i moralistički stavovi, a zbog čestih izvedbi u 19. i 20. stoljeću Dubravka je postala Gundulićevo najpopularnije djelo. Njezini stihovi o slobodi smatraju se najljepšim stihovima hrvatske književnosti, pa je prozvana i Himnom slobodi.

Njezin uvod – O lijepa, o draga, o slatka slobodo danas znaju gotovo svi.

Posljednje godine života Gundulić posvećuje svojem najznačajnijem djelu epu Osman u 20 pjevanja. Ep je nedovršen, a nedostaju dva pjevanja, koja su pokušavali nadopisati različiti autori (P. Sorkočević, nepoznati pjesnik, M. Zlatarić; i s najviše uspjeha Ivan Mažuranić). U Osmanu Gundulić tematizira nedavne povijesne događaje vezane uz sultana Osmana II., njegov dolazak na vlast, poraz kraj Hoćima 1621. i propast.

Ivan Gundulić preminuo je 1638. godine sa samo 49 godina u rodnom Dubrovniku.

Piše: Dražen Krajcar, povijest.hr

Najnovije

Mala srca, velika djela – humanitarna akcija koja vraća osmijehe

U vremenu kada mnoge obitelji jedva spajaju kraj s...

HSP BiH : Presuda važan korak prema smirivanju političkih tenzija

HSP BiH pozdravlja presudu Suda BiH u predmetu protiv...

Adi Šoše ovog utorka pjeva u svom gradu!

Mostar ovog utorka napokon dočekuje Adija Šošu na koncertu koji...

Naše mjesto za početak Sarajevo Film Festivala – Bingo donosi potpuno novo festivalsko iskustvo u Sarajevu

Sarajevo Film Festival odavno je više od filmskog programa...

Ray Winstone dobitnik Počasnog Srca Sarajeva 31. Sarajevo Film Festivala

U znak priznanja za njegovu izuzetnu glumačku karijeru i...

U ponedjeljak počinje online pretprodaja ulaznica

Online pretprodaja ulaznica za filmove u programu 31. Sarajevo...

Građevinski zahvati na novom raskrižju u Gabeli bit će dovršeni u rujnu

Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i...

Pjesma “Svjedok ljubavi” Nike Pastuović oda je Šibeniku i uspomenama

Nika Pastuović publici predstavlja svoj novi glazbeni projekt –...