O lijepa, o draga, o slatka slobodo – 1589.

Jedan od najvećih hrvatskih književnika, autor nezaboravnih stihova Himne slobodi, Ivan Gundulić rođen je 9. siječnja 1589. godine u Dubrovniku. Potomak je stare dubrovačke plemićke obitelji, a u rodnom gradu obavljao je različite javne službe: 1608. član je Velikoga Vijeća, dvaput knez u Konavlima, 1636. postaje senator, a dvije godine poslije i član Maloga Vijeća. 

Dobio je nadimak Mačica (značenje: mačkica) jer je živio mirno i vrlo povučeno. 1628. oženio se Nikom Sorkočević s kojom je imao tri sina. Duboko religiozan, kontemplativan i zaokupljen brigama za budućnost svojega grada – Republike, životni je vijek proživio u rodnome gradu, u doba koje obilježuje duh katoličke protureformacije.

U hrvatsku književnost unio je novo shvaćanje politike i svjetovno razumijevanje povijesne stvarnosti. Književnu slavu stekao je još za života, a u doba narodnog preporoda stekao je status kultnog ilirskog autoraStihove i dramska djela počinje pisati već u mladosti, no kako saznajemo iz predgovora Pjesni pokornima kralja Davida, veći dio tog, kako ga naziva, “poroda od tmine”, sam uništava. Godine 1621. u Veneciji objavljuje religioznu poemu Suze sina razmetnoga koja predstavlja inovaciju u starijoj hrvatskoj književnosti.

Dramskom tekstu vraća se 1627. godine kada piše Dubravku koja je prvi puta izvedena godinu dana kasnije. Drama će biti tiskana tek 1837., a od 1888. godine redovito se izvodi u hrvatskim kazalištima. Između ostalih uglazbili su je Ivan pl. Zajc, Jakov Gotovac, Anton Dobronić i Ivo Malec. Komad karakteriziraju snažno izraženi rodoljubni i moralistički stavovi, a zbog čestih izvedbi u 19. i 20. stoljeću Dubravka je postala Gundulićevo najpopularnije djelo. Njezini stihovi o slobodi smatraju se najljepšim stihovima hrvatske književnosti, pa je prozvana i Himnom slobodi.

Njezin uvod – O lijepa, o draga, o slatka slobodo danas znaju gotovo svi.

Posljednje godine života Gundulić posvećuje svojem najznačajnijem djelu epu Osman u 20 pjevanja. Ep je nedovršen, a nedostaju dva pjevanja, koja su pokušavali nadopisati različiti autori (P. Sorkočević, nepoznati pjesnik, M. Zlatarić; i s najviše uspjeha Ivan Mažuranić). U Osmanu Gundulić tematizira nedavne povijesne događaje vezane uz sultana Osmana II., njegov dolazak na vlast, poraz kraj Hoćima 1621. i propast.

Ivan Gundulić preminuo je 1638. godine sa samo 49 godina u rodnom Dubrovniku.

Piše: Dražen Krajcar, povijest.hr

Najnovije

U Međugorju predstavljena zbirka pjesama Marije Bošnjak

​Sinoć, 11. prosinca, u 19 sati, na Fakultetu društvenih...

Bosna i Hercegovina stavlja pod kontrolu smrtonosne “designer” droge i sintetske opioide

Nakon 14 godina stanke, Povjerenstvo za suzbijanje zloupotrebe opojnih...

U Federaciji BiH danas se obilježava Dan znanosti

Povodom Dana znanosti u Federaciji BiH, federalna ministrica obrazovanja...

Uz 25. godina Cvitka održana regionalna književna smotra

Cvitak je živi inkubator za promicanje književnih vrijednosti i...

Međukulturna harmonija na koncertu „Suzvučja“ u Tuzli

U Hrvatskom kulturnom centru u Tuzli, u srijedu, 10. prosinca...

TDK2025 – Završeni TROPLETOVI DANI KULTURE kreativnom radionicom pisanja glagoljice

U okviru Tropletovih dana kulture – vjera, baština, identitet održana je...

Svečana manifestacija dodjele nagrada najboljim učenicima u FBiHM

Obavještavamo vas da će svečana manifestacija dodjele nagrada najboljim...

45 godina biblioteke Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru

Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru obilježava značajan jubilej –...