Sveti Ivan de Matha

Rođen je 23. lipnja 1154. godine u današnjoj južnoj Francuskoj. Poučen od pobožnih roditelja od djetinjstva je činio mnoga dobra djela siromasima i potrebnima jer je živio u imućnoj obitelji.

Svršivši bogoslovne nauke dao se zarediti za svećenika. Kod mlade mise imao je viđenje koje je protumačio kao Božji znak da se pobrine za pomoć kršćanima koji su pali kao robovi u ruke muslimana. A takvih je u ono doba bilo mnogo. U tu svrhu osniva red Presvetog trojstva ili trinitaraca. Nakon što papa Inocent III. 1198. godine odobri red oni odlaze u Maroko gdje otkupljuju robove i vraćaju ih kućama. koliko se ovaj red proširio vidimo po tome što je u XV. stoljeću imao čak preko 800 samostana. Iz potanko opisanih kronika doznajemo da su trinitarci do konca XVIII. stoljeća otkupili 900 000 kršćanskih robova.

Najveću žrtvu dao je red što je od 1198. do 1622. godine žrtvovao 7 115 svojih članove. Zahvaljujući ovom redu oslobođen je iz ropstava nakon pet godina sužanjstva i veliki španjolski pisac Cervantes kojega je 1575. god. ugrabio alžirski gusar Mami.

Sveti Ivan umire u Rimu ali njegovo tijelo kasnije prenose u Madrid gdje se i danas časte njegovi zemni ostaci. Red trinitaraca postoji i danas a bavi se misijama i karitativnim radom.

ktabkbih.net/obican.info

Najnovije

Predstavljena knjiga Dubravke Bouše – Krunoslav Kićo Slabinac – Kad umjetnost dodirne dušu

U  Croatia Records Studiju danas je predstavljena knjiga autorice Dubravke...

Promjena datuma promocije monografije „70 godina Simfonijskog orkestra Mostar“

Simfonijski orkestar Mostar obavještava javnost da je promocija monografije...

Hibridni doktorski studij SUM-a privlači stručnjake iz regije: „Mogu studirati i raditi istovremeno“

Sveučilište u Mostaru upisuje novu generaciju doktoranada na poslijediplomski...

Nedjeljko Zelenika ponovno u stručnom stožeru HKK Mostara!

Nakon što je u završnici prošle sezone preuzeo klupu...

TDK2025: Najava Književnog susreta – predstavljanje Zbornika „Svijetliti svjetlom nade“ i dodjela nagrada mladim autorima

U okviru Tropletovih dana kulture – vjera, baština, identitet 2025 biti...