Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru kroz izložbu je predstavljena Zbirka matrica i pečata iz Arhiva Bosne i Hercegovine.
Nakon godinu dana priprema Arhiv BiH svojim istraživačima omogućio je pristup za 613 raznovrsnih izvornih formi pečata, štambilja i žigova ili matrica. Mnogi od njih od sada će istraživačima biti pristupačni kroz sliku i otisak te će ih moći detaljno proučiti.
Filozofski fakultet SUM-a i Arhiv BiH od 2015. godine imaju potpisan sporazum o suradnji, u sklopu čije je provedbe Arhiv BiH i proteklih godina postavljao izložbe na Filozofskom fakultetu te je ovo peta izložba koja je nastavak uspješne suradnje.
Zamjenik ravnatelja Arhiva BiH prof. dr. sc. Šimun Novaković je istaknuo kako su vrata Arhiva BiH otvorena svim istraživačima s Fakulteta. „Upravo je namjera potpisivanja Sporazuma o suradnji bila da približimo Filozofski fakultet kao znanstveno-istraživačku instituciju i Arhiv BiH kao izlog gdje se može istraživati cijelo bogatstvo BiH i svih njezinih naroda. Istraživači s Filozofskog fakulteta imat će poseban tretman u smislu količine gradiva koje će im se na dnevnoj bazi staviti na raspolaganje“, poručio je prof. Novaković.
Zbirka matrica i pečata iz Arhiva Bosne i Hercegovine je podijeljena po vremenskim razdobljima njihovog nastajanja od pečata kralja Stjepana Dabiše, preko bule Pape Leona XIII, do onih Zemaljske vlade BiH, Šerijatske sudačke škole, Velike župe vrhbosanske, pa do onih iz novijeg vremenskog razdoblja. Matrice su iz raznovrsnih oblasti, najviših organa zakonodavne i izvršne sudske vlasti, oblasnih okružnih organa, ministarstava, narodnih odbora i uprava, iz prosvjete, znanosti, kulture i slično.
Način sređivanja, obrade i zaštite matrica nije u svim arhivima jednako reguliran niti jedinstven te je Arhiv BiH ovu zbirku sređivao uz pomoć više uputstava pronađenih na stranicama arhiva susjednih država kao što je to Uputstvo o obradi i čuvanju žigova (1972) Arhiva Jugoslavije te uz pomoć strane i domaće literature.
Uz brojne matrice i pečate koji su izloženi, na Fakultetu se može pogledati i Bula Pape Leona XIII kojom Sveti Otac obavještava cara o obnovi redovite crkvene uprave u pokrajinama Bosni i Hercegovini te imenovanju Josipa Stadlera prvim vrhbosanskim nadbiskupom 18. studenoga1881. godine.
Izložba je otvorena za sve posjetitelje, a može se pogledati u radnom vremenu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Na izložbi je moguće skenirati i QR kod koji vodi na više izložaka i detaljniji opis istih.