Pred nama su izbori za novi saziv Europskog parlamenta koji će se održati od 6. do 9. lipnja. Na njima se očekuje blagi pad Europske pučke stranke i Progresivnog saveza socijalista i demokrata dok desne i suverenističke opcije očekuje rast.
U Hrvatskom kontekstu europski izbori prolaze u sjeni pregovaranja HDZ-a i Domovinskog pokreta oko formiranje buduće vlade. Očekivano, najveći broj glasova, a time i mandata predviđaju HDZ-u, a potom SDP-u. Svoje zastupnike vjerojatno će dobiti i Most, Domovinski pokret te Možemo.
Ankete
Najnovije ankete na razini EU pokazuju da će izbori biti vrlo neizvjesni. Očekuje se blagi pad Pučana, Socijalista i Zelenih, a rast desnih opcija.
Najjača grupacija trebali bi ostati pučani sa 174 zastupnika, a socijalisti po anketi koju donosi Politico osvajaju 145. Treća snaga s 85 europarlamentaraca trebala bi postati grupacija Identitet i demokracija, a potom slijede Renew Europe s 81 i Europski konzervativci i reformisti kojima prognoziraju 74 mjesta.
U hrvatskom kontekstu rezultati jedine dosad poznate ankete pokazuju da će HDZ i na ovim izborima biti relativni pobjednik, piše Istra24. Prognoziraju im 30,6% i 5 mandata, drugi je u anketi SDP koji osvaja 24,2 posto i 4 mandata. Još tri stranke osvajaju po jedan mandat to su Možemo (7,5%), Domovinski pokret (6,7%) i Most (5,4%).
Trenutačni odnos snaga u Europskom parlamentu
U Parlamentu je trenutno 705 zastupnika, a predsjednica je Maltežanka Roberta Metsola iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke.
Zastupnici se u EP-u svrstavaju prema političkom opredjeljenju, a ne prema nacionalnosti. Obično se organiziraju u klubove zastupnika, a mogu biti i nezavisni. Trenutno postoji sedam klubova zastupnika: Klub zastupnika Europske pučke stranke (EPP), Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu (S&D), Klub zastupnika “Renew Europe”, Klub zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza (Zeleni/EFA), Klub zastupnika Identitet i demokracija (ID), Europski konzervativci i reformisti (ECR) i Ljevica. Trenutno najviše zastupnika ima EPP, njih 176. Detaljan broj zastupnika po klubovima možete vidjeti na grafikonu ispod:
Izbori 2024.
Izbori za novi saziv EP-a održat će se od 6. do 9. lipnja 2024. Na njima će državljani EU-a birati 720 zastupnika. Europski izbori u Hrvatskoj održat će se u nedjelju 9. lipnja, a birat će se 12 zastupnica i zastupnika. Također je bitno naglasiti da u Hrvatskoj postoji samo jedna nacionalna izborna jedinica, što znači da birači diljem zemlje i u inozemstvu biraju između istih lista kandidata.
Prema pravu EU-a, sve države članice moraju koristiti izborne sustave koji jamče proporcionalnu zastupljenost, što znači da broj izabranih zastupnika svake stranke ovisi o udjelu biračkih glasova koje stranka dobije. Hrvatska koristi sustav preferencijalnog glasanja, što znači da birač zaokružuje na glasačkom listiću redni broj ispred naziva kandidacijske liste. Ako pak birač želi pojedinom kandidatu na toj kandidacijskoj listi dati preferirani glas zaokružuje i redni broj ispred imena i prezimena kandidata kojemu daje preferirani glas.
Time se tom kandidatu daje prednost na kandidacijskoj listi za koju se glasuje i daje veća šansa da bude izabran.Pravo glasa na europskim izborima u Hrvatskoj imaju svi punoljetni građani, hrvatski državljani s prebivalištem u ili izvan Republike Hrvatske, državljani EU-a sa zakonitim boravkom u Hrvatskoj koji je registriran za glasovanje na tim izborima.
Općenito o parlamentu
Europski parlament predstavničko je tijelo Europske unije. U njega se biraju zastupnici u svim državama članicama na izborima svakih pet godina. Europski parlament danas broji 705 zastupnika koji formiraju klubove na temelju uvjerenja, a ne po nacionalnom ključu. Najveći klubovi su oni Europske pučke stranke (EPP) i Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D).
Broj zastupnika pojedine države u Europskom parlamentu ovisi o njenom broju stanovnika, ali on nije sasvim proporcionalan. Mnogoljudnije države su blago podzastupljene, a one s manje stanovnika su nadzastupljene. Primjerice Hrvatska ima 12 zastupnika, a Njemačka najviše – 96.
Europski parlament ima niz važnih ovlasti. Primjerice, odobrava proračun EU i nadzire njegovu potrošnju, bira predsjednika Europske komisije, imenuje povjerenike EK, s predstavnicima vlada EU pregovara i odlučuje o novima zakonima…