NTK 2024.: Predstavljena knjiga o jedinstvenom tetoviranju žena katolkinja u BiH

Predstavljanjem knjige „Znamen na koži“, autorice dr. sc. Vesne Haluga, u petak je u Mostaru zatvoreno peto izdanje kulturne manifestacije „Napretkovog tjedna kulture“, koju organizira HKD Napredak Glavna podružnica Mostar.

Moderator predstavljanja Zoran Stojanović, prof, na početku predstavljanja istaknuo je kako svaki narod, svaka kultura ima svoj ZNAMEN po kojemu ga poznajete i prepoznajete.

Zoran Stojanović, Marko Dominović, dr. sc. Vesna Haluga i dr. sc. Anto Ivić

-Knjiga „Znamen na koži tradicijska tetovaža žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine“, autorice dr. sc. Vesne Haluga, po prvi puta stručno i znanstveno obrađuje fenomen hrvatske tradicijske tetovaže te daje cjelovit prikaz nastanka fenomena, povijesni okvir i suvremeni kontekst pojavnosti tradicijskog tetoviranja. Kultura tetoviranja (bocanja, sicanja, križićanja) žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine jedinstven je fenomen po kojemu hrvatska tradicijska kultura može i treba biti poznata i prepoznata u cijelome svijetu- pojasnio je Stojanović.

Predstavljač dr. Anto Ivić je podsjetio da se znamen na tijelu spominje još na prvim stranicama Biblije. Unatoč starozavjetnoj osudi obilježavanja na koži i tijelu, tetovaža je, pak, kao praksa opstala u kršćanstvu. Naglasio je i da ovdje nije riječ o bilo kakvoj, već o posebnoj tradicionalnoj simbolici.

Dr. sc. Anto Ivić, predstavljač

„Biljezi na koži na prostorima na kojima živimo korišteni su prije više milenija. Tetovirala su se ilirska plemena, dio naši predaka, čija kultura unatoč romanizaciji, nije iščezla te je utopljena u kulturu pridošlih Slavena. Ti su se simboli uklopili i u kršćansku viziju svijeta i njegovu transcedentnu poruku. Nije neobično da su Sunce i Mjesec prikazivani zajedno s križem.

Dr. sc. Vesna Haluga je načinila iznimno vrijedan prikaz fenomena sicanja kod Hrvata katolika, prikazujući pojedine korištene elemente, kao i način njihovog apliciranja na tijelu, uglavnom, ali ne isključivo, na rukama.“

Dr. sc. Vesna Haluga, autorica

Povukavši paralelu s proširenom praksom Kopta, egipatskih kršćana, dr. Ivić je govorio o razlozima  nastanka takvih biljega na koži. „U vrijeme uništavanja svih kršćanskih znakova identiteta i oduzimanja imovine, u okolnostima odvođenja dječaka i napastovanja djevojaka, siromašni katolički puk očuvao je i iskazivao svoj identitet upravo tetovažama o kojim govorimo. Križ je imao funkciju zaštite i svjedočenja vjere. Umjesto samosažaljenja pružao je nadu u bolju budućnost.

Danas živimo u promijenjenom društvenom okruženju i svjetonazorskom kontekstu, izloženi utjecaju neoliberalne ideologije i transhumanističkog stremljenja u društvo pojedinaca u zajednici, bez pripadnosti zajednici. Prigoda je ovo da razmislimo jesmo li svjesni svoje baštine milenijskog trajanja i jesmo li samosvjesni. Po definiciji, uvjet očuvanja kulturnog nasljeđa i identiteta su prakticiranje baštine i postojanje baštinika. Da bi ona bila vidljiva, od današnjih baštinika, baš kao i prije, traži se odvažnost.

Patrijarh Vazgen, katolikos svih Armenaca, rekao je prije gotovo 40-ak godina: ‘Kada narod živi okrenut baštini iz prošlosti i ne živi ju u punini i kreativnosti u sadašnjosti, ne nalazi nove puteve komuniciranja i ne stvara nove vrijednosti prikladne novim vremenima, vrata budućnosti za taj su narod zatvorena. Bez obzira na to koliko je bogata narodna baština, taj narod postaje muzejski izložak.’

Dr. Haluga nije napravila muzejski katalog, nego je lijepo dizajniranom knjigom jasnog izričaja ponudila model suvremene komunikacije identiteta, primjer korištenja i popularizacije, ujedno i priručnik za budućnost- istaknuo je dr. Ivić.

Marko Dominović, dr. sc. Vesna Haluga, Nediljko Dominović i Miroslav Landeka

Autorica knjige dr. Haluga kazala je da je ova knjiga u prošloj godini bila jedna od najprodavanijih znanstvenih knjiga u Hrvatskoj. Naime, radi se o doktorskoj disertaciji koja na zanimljiv i suvremen način približava javnosti, ali i ovjekovječuje jedinstveno tetoviranje žena katolkinja u Bosni i Hercegovini.

– Kroz šest mjeseci knjiga je bila rasprodana, tako da u Mostaru promoviramo njezino drugo izdanje. S obzirom na velik interes, knjiga je prevedena na šest jezika. Pored hrvatskog, dostupna je na engleskom, njemačkom, francuskom, talijanskom, španjolskom i mađarskom jeziku – kazala je Haluga.

Govoreći o tradicionalnim tetovažama, autorica je naglasila da je njihov dizajn s grafičke strane potpuno moderan, iako je nastao prije više od 400 godina. Podvukla je da originalno postoji 317 motiva tradicijske tetovaže, ali da ljepota leži u jednostavnosti te da je križ osnova svakog motiva hrvatske tradicijske tetovaže.

Tetovaže na UNESCO-ovoj listi nematerijalne baštine

Haluga je otkrila kako je osnovni cilj bio kroz knjigu prikazati znanstvene dokaze i stvoriti sve preduvjete kako bi se hrvatska tradicijska tetovaža uvrstila na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine čovječanstva.

– Učinit ćemo sve kako bi naša hrvatska tradicijska tetovaža postala opće poznata i na svjetskoj razini – poručila je autorica, uz riječi zahvale za pomoć prilikom nastanka knjige  Zoranu Stojanoviću te Miroslavu Landeki.

1 od 2

Upravo u okviru Instituta za kulturu i tradiciju Hrvata u Bosni i Hercegovini, kojega je utemeljio Napredak, postoji inicijativa da se tradicijska tetovaža žena katolkinja zaštiti kao nematerijalna baština UNESCO-a. Dopredsjednik Središnje uprave HKD Napredak i predsjednik Glavne podružnice Mostar Miroslav Landeka izrazio je nadu da će u tome i uspjeti, kroz suradnju s Federalnim ministarstvom kulture i sporta te Ministarstvom civilnih poslova BiH.

– Najvažniji je prvi korak, a to je upravo knjiga koju večeras predstavljamo – podvukao je Landeka te najavio tradicionalni kalendar HKD Napredak za 2025. a koji će biti upravo s motivima tradicijske tetovaže i za koji će predgovor napisati dr. Haluga.

Nakladnik knjige Marko Dominiković zahvalio je autorici na ovoj vrijednoj knjizi te HKD Napredak koji je bio organizator predstavljanja u Mostaru ali i u Zagrebu kada je knjiga prvi puta predstavljanja nakon tiska, a sada u sklopu NTK prvi put i u Bosni i Hercegovini. Potporu tiskanju knjige dao je i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ovom prilikom se predstavio se i modni brend „Poppy“ dizajnerice Helene Beljo iz Mostara, koji izrađuje unikatne odjevne predmete i nakit s temom tetovaže. Brend odjevnih komada i modnih dodataka imena Poppy, nazvan po delikatnom cvijetu maka. Kroz svoj zanimljivi dizajn promovira i tradicijsku tetovažu,  a jedan od modela na predstavljanju nosila je Barbara Landeka.

Barbara Landeka

A provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš koji je u svom obraćanju čestitao Napretku i autorici  naglasio je kako ga je oduševila i knjiga i promocija ove lijepe tradicije. Podsjetio je da je i prigodom jednog misnog slavlja pozvao mlade da po uzoru na svoje stare učine ovo tetoviranje, kazavši da bi ipak koristio drugi termin – sicanje. U glazbenom dijelu programa sudjelovao je član HKD Napredak, Filip Milošević, prof.

Filip Milošević, prof.

Predstavljanjem knjige „Znamen na koži“ završila je peti „Napretkov tjedan kulture“ koji je i ove godine priredio pet vrijednih, zanimljivih i kvalitetnih kulturnih sadržaja u Gradu na Neretvi.

FOTO: Fena i Monika Šunjić

Najčitanije

Danijela Tomičić: Nismo svjesni koliko oko nas ima prirodnih fenomena

HPD Prenj 1933. Mostar, u suradnji sa Stanicom planinarskih...

Ubavka Prusina: Glas je najdublja veza s nama samima

Ubavka Prusina živi i radi u Mostaru. Glazbenu akademiju...

Pupovac se drži ustavne floskule ZAVNOH-a

Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) na parlamentarne izbore ide...

U zagrebačkoj crkvi kršteno više filipinske djece nego naše

Da su se Filipinci itekako dobro snašli u Hrvatskoj,...

Zvonko Milas uputio poruku za Hrvate koji žive izvan RH

Nositelj liste HDZ-a za izbor zastupnika u Hrvatski sabor...

Mario Viscovich vodstvu DP-a: Mičite me!

Predsjednik županijskog ogranka Domovinskog pokreta (DP) u Primorsko-goranskoj županiji Mario Viscovich odbio je...

Mislav Kolakušić odlazi, ali Hasanbegović ipak neće u Sabor

Predsjednik stranke Pravo i pravda Mislav Kolakušić je danas...

Plenković potvrdio: Bit ću prvi na listi za Europski parlament

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković potvrdio je danas višednevnu neslužbenu...