Ni mravi, ni leptiri nisu krivi za dubiozu u koju nas je doveo menadžment Elektroprivrede BiH

Reakcija Eko BiH mreže povodom press konferencije Elektroprivrede BiH dana 5.7.2024.

Povodom izjava direktora poduzeća Elektroprivreda BiH – Sanela Buljubašića na press konferenciji koju je navedeno poduzeće organiziralo prošlog tjedna, udruženja okupljena u mrežu Eko BiH obraćaju se javnosti s reakcijom.

Naime, na press konferenciji je istaknuto nekoliko vrlo problematičnih i neistinitih izjava za koje vjerujemo da imaju cilj da zaplaše, pritisnu, ucijene i naravno prebace odgovornost i krivicu na one koji upravo pokušavaju uvoditi red i zakon u ovoj zemlji. Pa idemo redom:

„Hidroelektrane su kronična potreba Elektroprivrede BiH i izgradnja bi bila puno lakša da ne postoje ekološka pitanja.“

Uslijed klimatske krize, sve lošije hidrološke situacije, gorućih (i vidljivih) ekoloških problema u zemlji, a pored tek 2% iskorištenih potencijala za solarnu, vjetro i posebno građansku energiju,  zvuči gotovo nevjerojatno da uprava poduzeća ističe ovakav stav. Kronična potreba Elektroprivrede jeste da ovakav menadžment, koji svoje dugove i odgovornost prebacuje na građane, istog trena da ostavke. S ovakvom Elektroprivredom, menadžmentom i stavovima, možemo konstatirati da tonemo u sve veću energetsku i ekonomsku dubiozu. 

S druge strane, sudeći prema ovakvim, iako sramotnim, izjavama, možemo ponosno istaknuti da je ekološki pokret uspio u namjeri da odbrani ekološka pitanja i sačuva ono malo slobodnih rijeka što nam je preostalo, a tako je postao i prepreka za realizaciju štetnih projekata hidroelektrana. Isti taj ekološki pokret već godinama ukazuje na problematiku i štetno djelovanje i zagađenje iz rudnika i termoelektrana u zemlji, te apsolutno nemaran odnos Elektroprivrede BiH prema ovom pitanju, prema ugroženom stanovništvu, radnicima i okolišu. Kronična potreba ovog poduzeća su adekvatni ljudi u menadžmentu koji bi prepoznali ekološka pitanja, pitanja pravedne tranzicije rudarskih područja, te energetske tranzicije na obnovljive izvore kao ključna za energetsku budućnost, sigurnost i suverenitet zemlje.

„Onda Federalno ministarstvo okoliša i turizma dobije, pritužbu da tu ne treba raditi ništa više dok se ne napravi analiza šta će se uraditi s tim leptirom. Ili recimo kada stavimo našu vjetroelektranu, stavimo jedan generator, presijecamo put mrava. Baš tuda mravi prolaze, a malo ispod našeg platoa gradi se privatna elektrana i tu mravi ne prolaze. Nema ni leptira. Nema ništa. Zašto je EP BiH kao javna tvrtka, koja je od interesa za FBiH, koja treba biti od interesa za državu Bosnu i Hercegovinu, u podređenom položaju.”

Razumijevanje uloge mrava i leptira (ali i drugih vrsta) u ukupnom ekosustavu, kao osnovi zdrave i stabilne životne sredine, je nešto sa čim gospodin Buljubašić, čini se nije dovoljno upoznat. Uredba Europske unije o obnovi prirode potencira obnovu u cilju obnove populacije “prirodnih oprašivača” (nazivaju je “zakon o obnovi prirode”). Ignoriranje “mrava i leptira” proizvelo svjetski problem koji se ističe, a mi se još uvijek prema biološkoj raznovrsnosti u BiH odnosimo s omalovažavanjem – ne govori to o mravima i leptirima, govori o nama koliko smo ozbiljni i upućeni. Zato je neophodno da sudove o važnosti ovih ali i drugih vrsta i staništa donose eksperti iz predmetnih oblasti.

Apeliramo na gospodina Buljubašića da ne relativizira i ne umanjuje brojne ekološke probleme, kao i ništa manje značajne probleme netransparentnog uključivanja ugroženih mjesnih zajednica u planiranju svojih hidro/vjetro projekata. I mravi i leptiri znaju, zajedno s kreditorima i Europskom unijom, da u loše iskopiranim studijama utjecaja na životnu sredinu zaboravljate na postojanje zaštićenih i ugroženih vrsta, kao i naseljenih mjesta.

Smatramo da su izjave direktora Elektroprivrede u ovakvoj situaciji maliciozne, te da se na ovaj način nastoji izvršiti pritisak na Federalno ministarstvo okoliša i turizma koje u proteklo vrijeme (radeći svoj posao) nije uvažavalo zahtjeve investitora za okolišne dozvole, jer nisu bili u skladu sa zakonom i procedurama, a poseban je pritisak trenutno na iste povodom aktualnih procedura za hidroelektrane na rijekama Drini i Bosni.

“Proizvodnja struje u sljedećem razdoblju u hidroelektranama minimalno mora biti 100 megavata (MW). Posebno mislim na Drinu i Bosnu.

Podsjećamo gospodina Buljubašića da novih 100 MW novih hidroelektrana koje planira Elektroprivreda BiH neće riješiti akumulirani dug stvaran godinama a sve zbog propalih strategija, tendera, projekata i namjenski lošeg upravljanja poduzećem. Zbog ovakvih problema koji idu na račun nas, građana, neko je odavno već trebao da odgovara pred pravosuđem ili da završi u zatvoru. Elektroprivreda treba prestati braniti svoje katastrofalno stanje, gradnjom novih štetnih projekata i krivljenjem ekoloških aktivista, ministarstva okoliša i Europske unije što provode ekološke standarde, zakone i pravdu. Na kraju krajeva, nisu Elektroprivredu BiH i brojna druga poduzeća u katastrofalno stanje doveli ni mravi ni leptiri nego neodgovorno upravljanje i nekompetentni pojedinci.

“Ako nas je Europska unija prinudila da moramo zatvoriti termoelektrane, onda kako proizvoditi električnu energiju!? Možemo upravljati određenom količinom vode u jezerima, što nije slučaj sa Suncem i vjetrom. Puno je stabilnije s hidroelektranama, nego sa solarnim elektranama i vjetroelektranama”.

Istaknut je i gubitak EP BiH koji za prošlu godinu iznosi 331 milijuna KM te da je to dobrim dijelom uzrokovano gubicima u rudnicima Kreka, Zenica i Gračanica.

Sa svim trenutnim „obnovljivim“ i drugim kapacitetima, Elektroprivreda BiH je opet napravila gubitak od 331 milijun konvertibilnih maraka. Europska unija nas nije prinudila da zatvorimo termoelektrane, one će se zatvoriti same zbog svoje starosti, neučinkovitosti i lošeg upravljanja. S druge strane, dugogodišnje zanemarivanje rudnika iz koncerna, dopuštanje da državni rudnici propadnu u milijunske gubitke, a favoriziranje privatiziranih rudnika jasna je namjera Elektroprivrede da potpuno samovoljno i samosvjesno uništi vlastitu rudarsku proizvodnju. Nije točno da je puno stabilnije imati hidroelektrane nego solarne i vjetroelektrane, već je Elektroprivreda u ovakvom kapacitetu i stanju nesposobna da upravlja solarnim i vjetro pogonima, onako kako to već godinama rade druge zemlje u Europskoj uniji pa i u regiji.

“Poslije rata do danas izgradili smo samo Vjetroelektranu Podveležje 48 MW. I to je sve. Skoro sve ostalo što koristimo je iz prošlog stoljeća. Na svakom sastanku, moje je nastojanje, uvažavajući ekologiju i stavove udruženja građana: Ili ćemo graditi (energetska postrojenja) ili ćemo uvoziti i kupovati električnu energiju. Za opciju sam da trebamo graditi i proizvoditi za vlastite potrebe da budemo nezavisni, bar kada su u pitanju vlastite potrebe i potrošnja.”

Umjesto što Elektroprivreda okrivljuje druge za svoje neracionalno gubitaško poslovanje i neizostavno povećanje cijene električne energije, predlažemo da započne s investicijama koje će građanima donijeti koristi svojim korisnicima i priuštivu električnu energiju. Da je Elektroprivreda imala namjeru adekvatno ulagati u solarnu i vjetroenergiju, ne bismo imali samo jedan vjetropark i pogone iz prošlog stoljeća. Ekološki pokret nije i neće pružati otpor projektima obnovljivih izvora energije (vjetro i solarni projekti) koji su u skladu sa potrebama zajednica, koji ne štete okolišu i koji poštuju zakone i standarde ove države. Situacija nije ili-ili, kako je to tendenciozno spomenuto na press konferenciji – ili gradnja elektrana ili kupovina električne energije. Ovakva izjava aludira na ucjenu javnosti. Po novom Zakonu o obnovljivim izvorima energije FBiH postoje i građani, samostalni kupci-proizvođači ili prozjumeri, te zajednice obnovljivih izvora energije. Postoje i brojni privrednici koji su već uložili u samostalnu proizvodnju solarne energije, da ne bi bili dio ovog monopolističkog sustava kakav im je priredila Elektroprivreda BiH.

Izjava da trebamo graditi i proizvoditi za vlastite potrebe da budemo nezavisni je jedina s kojom se slažemo, ali ne isključivo u korist Elektroprivrede BiH. Zato pozivamo građane da počnu razmišljati o vlastitoj proizvodnji solarne energije, o energetskoj učinkovitosti, da se upoznaju s novim zakonodavstvom i svojim energetskim pravima i da ne dozvole ovakav odnos i dugogodišnji monopol u strujnom krugu kakav sebi stvaraju naša poduzeća i privatni investitori. Napominjemo da je zreo društveni sustav onaj koji neće zbog bilo koje vrste projekata (“šake dolara”) urušiti važne ekosustavne procese, lance ishrane i rijetke vrste i staništa, jer to je jedini i istinski način opstanka i zdravog života. Osim toga, pravo na zdrav okoliš je ustavno pravo građana u BiH. Tu nema kalkulacija.

U prilog tome, izjava Tineke Strik povodom iz teksta pond naslovom: Priroda je najjači adut BiH, interesi politike i tvrtki ne smiju biti iznad: “Ako interesi određene tvrtke ili političkog subjekta prevladaju nad zaštitom prirode, to bi predstavljalo korupciju i nije kompatibilno s državom koja traži članstvo u EU“.

Najčitanije

Mirjana Miličević: Održivi razvoj mora biti prioritet u zaštićenom području

Zaštićena područja prirode u Bosni i Hercegovini su oni dijelovi...

Jelena Rozić: Cijeli motiv knjige je šetnja Mostarom, mojim životom i sjećanjima

Jelena Rozić, spisateljica iz Mostara, predstavlja mostarskoj publici svoju...

Bakir Krajinović: Svaki stanovnik zemlje ostavlja ugljični otisak

Bakir Krajinović bio je gostom još jedne emisije projekta...

Martin predstavio svoju iščekivanu prvu pjesmu: „Maštarija“!

Nakon što se već prvim nastupima u The Voice...

Ivan Marić: Ljudi moraju biti svjesni da bacajući otpad ubijaju sve nas

Speleološko društvo Herceg utemeljeno je 2012. godine. Osnovni ciljevi...

Ante Barbarić: Zadovoljan sam svojom prvom pjesmom

Mladi glazbenik iz Širokog Brijega, Ante Barbarić koji ima...

Igor Delač: Propagiram pozitivu i htio bi nastupati u Hercegovini

Igor Delač, poznati glazbenik prepoznatljivog glasa predstavlja svoj novi singl...

Kristijan Penavić: Volim snimati spotove i glazbu, a pogotovu stvarati pjesme

Mladi širokobriješki glazbenici Kristijan Penavić i Jozo Mikulić objavili...