U još jednoj emisiji projekta “Daj zemlji priliku” razgovarali smo s vršiteljem dužnosti direktora Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar Damirom Mrđenom na temu “Vodnih resursa“.
“Agencija za vodno područje je uspostavljena sukladno Zakonu o vodama FBiH koji je donesen 2006. godine, a zapravo je zaživio 2008. godine. Agencija je jedna od institucija kojoj su dodijeljene određene nadležnosti iz oblasti upravljanja vodama. Termin upravljanja vodama može nekoga asocirati kao da se nečim upravlja, ali to je cijeli set aktivnosti koji se odnosi na razne stvari. Od održavanja objekata obrane od poplava, brige o obalama vodotoka I. kategorije u organizaciji hidrološkog monitoringa u cilju utvrđivanja stanja vodnih tijela sukladno Okvirnoj direktivi o vodama. Radi se na uspostavama i održavanja informacijskog sustava izdavanja vodnih akata.“, istaknuo je na početku razgovora Damir Mrđen općenito o Agenciji za vodno područje Jadranskog mora Mostar.
“Mi smo pripremili prvi Plan upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora za razdoblje 2016.-2021. Prije godine je odrađen i drugi ciklus od 2022. – 2027. godine. Moram napomenuti da to nije dokument samo Agencije, to je dokumenti koji usvaja Vlada FBiH i u koji su uključeni svi subjekti koji imaju interesa za vode bilo kao korisnici, kao netko tko ispušta otpadne vode, institucije i slično. Za realizaciju ovih planova bitna su sredstva. To nisu sredstva koja osigurava Agencija, to su mjere koje se odnose na izgradnju komunalne infrastrukture u smislu korištenja i zaštite voda. Komunalne otpadne vode su jedan od ključnih zagađivača na vode u cijeloj BiH. Investicije u tom sektoru su izuzetno velike i teško je očekivati te obveze izvršiti prije nego se približimo Europskoj uniji i budemo u mogućnosti koristiti značajnija bespovratna sredstva EU. Stalno smo na granici, dio kredita se koristi i upitno je može li se vratiti kroz povećanje cijene usluga. S druge strane treba voditi računa o krajnjim korisnicima, tu treba naći neki balans.“, ističe Damir Mrđen.
“Prema planu upravljanja vodama za tekući ciklus predviđeno je 67 mjera s procijenim iznosom od 161 milijun maraka. Od toga je 50 milijuna maraka za vodoopskrbu, a 100 milijuna za odvodnju otpadnih voda, preostali dio se odnosi za nestrukturne izrade dokumenata i slično. Ovo se ne financira sredstvima Agencije, nego krajnjih korisnika.“, kazao je Damir Mrđen.
Na pitanje kakve promjene ili poboljšanja žele vidjeti u zakonodavstvu ili infrastrukturi kako bi još učinkovitije upravljali vodnim resursima Damir Mrđen odgovora: “Najbolje bi bilo pristupiti izradi novog zakona, ali to ne bi smjela biti brza odluka nego treba odvojiti dovoljno vremena i angažirati dovoljno ljudi. Da se sve naučene lekcije u prošlom razdoblju poboljšaju. Nadam se da će u okviru prije toga biti stvorena kvalitetnija financijska podloga za bilo kakve aktivnosti u ovom sektoru.”
“Svi smo ovih dana pratili dešavanja nazvana Boris, očito je da se dešavaju neke promjene koje za rezultat imaju ekstreme u sušama i poplavama. Tu će trebati neki ozbiljan pristup za smanjenje utjecaja klimatskih promjena. Pristup i neke aktivnosti su napravljene kao akcijski planovi ali upitno je kako to izrealizirati. Zemlje iz Njemačke i Austrije koje bolje stoje gospodarski nego mi, ne mogu i nemoguće je očekivati da se naprave sustavi da garantiraju sigurnost. Treba se učit kako živjeti s poplavama, kako predviđat neke mjere za smanjenje šteta od poplava i cijeli set mjera od prostornog planiranja. Ljudi se približuju sve više vodotocima. Ovo što se događa na Dunavu je priča koja traje sedam dana, kada se to dešava na vodnom području Jadranskog mora to je 12-36 sati maksimalno. Imamo sve više urbanizacije i sve više vode koja pada na tlo, više je betona, manje zelenih površina i tako dalje.“, zaključio je Damir Mrđen.
Cijelu emisiju poslušajte na linku ispod.
