Besim Gurda, ing. šumarstava i projekt menadžer Udruženja građana Fojničani – Maglaj bio je gostom u programu Običnog radija. Razgovarali smo na temu “Biodiverzitet BiH” u sklopu projekta “Daj zemlji priliku”.
“Eko sustav je zajednica živih organizama koji čine biodiverzitet i neživih komponenti a to su staništa. Biodiverzitet označava raznovrsnost svih živih organizama unutar ekosustava. Biodiverzitet se dijeli u tri razine: ekosustavni, specijski i genetički. Svako narušavanje i smanjenje biodiverziteta može dovesti do poremećaja funkcionalnosti ekosustava što može imati ozbiljne posljedice po prirodne resurse bilo da je to narušavanje odražavanja kvalitete vode i zraka, oprašivanje biljaka, razgradnja organskog materijala. Sve posljedice se odražavaju na čovjeka.“, objasnio nam je Besim Gurda na početku emisije.
“Imamo mnoga staništa koja se mijenjaju prirodnim sukcesijama, kojih je vrlo malo na globalnoj razini tipa tresetišta, glacijalna jezera na našim visokim planinama pa i podzemlje izuzetni speleološki objekti koji su svugdje u svijetu prepoznati kao staništa važna za očuvanje biodiverziteta. Kod nas je problem što imamo staništa ugrožena antropogenim djelovanjem pa za prirodno ugrožena nemamo vremena. Svako malo se nađe novi investitor koji kopa i radi upravo na najvrjednijim područjima biodiverziteta. U drugim zemljama se ljudi bave istraživanjem, konzerviranjem, pa čak i restauriranjem staništa, a mi se moramo boriti da zaustavimo ljude koji uništavaju naša vrijedna staništa.“, istaknuo je Besim Gurda.
“Izazovi su brojni prilikom istraživanja. Svjesni smo zašto nemamo zaštićenih područja u većoj mjeri. Prije svega politika, gdje god se krene s pokretanjem inicijativa i zagovaranjem problem je nerazumijevanje politike za potrebe zaštite prirode. Sve inicijative se uglavnom razvlače.“, kazao je Besim Gurda.
“Građanima i vlasima je važno poručiti da očuvanje prirode nije samo odgovornost institucija i stručnjaka već i nas i svakog pojedinca i zajednice. Priroda i naš okoliš su povezani s našim zdravljem i kvalitetom života. Treba djelovati na dugoročnoj održivosti prirodnih resursa od kojih zavisimo, posebno je to izraženo u našoj zemlji gdje je biodiverzitet izuzetno bogat, a očuvanje prirode je pitanje opstanka mnogih autohtonih vrsta. Očuvanje prirode dugoročno donosi ne samo socijalne i zdravstvene nego i ekonomske koristi. Ovo naglašavam jer je često izgovor vlasti i građana da se na isplati ulagati u prirodu zbog očuvanja radnih mjesta moramo eksploatirati. Moramo na vrijeme shvatiti da je zaštita prirode koja za nuspojavu ima i razvoj održivog turizma i može prihodovat značaju ekonomsku korist uz istovremeno očuvanje prirodnih resursa.“, zaključio je Besim Gurda.
