U okviru obilježavanja 33. obljetnice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održava se znanstveno-stručni skup „Domovinski rat u dolini Neretve od 1991. do 1995. u različitim perspektivama“.
Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Vlado Džoić podsjetio je da je ta institucija osnovana 2013. godine kao znanstvena ustanova s ciljem ukazivanja na značaj i ulogu hrvatskog naroda i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u obrani Bosne i Hercegovine.
– Mi smo se u početku uglavnom bavili prikupljanjem dokumentacije i nismo bili vidljivi u javnosti. Imenovanjem novog upravnog vijeća i imenovanjem Ivana Šarca za ravnatelja Hrvatskog dokumentacijskog centra, odlučili smo napraviti iskorak i ovakvim skupovima postati vidljiviji te angažiranjem povjesničara i samih sudionika ratnih događanja ispuniti našu zadaću – dodao je Džoić.
Ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Ivica Šarac podsjetio je na prošlogodišnji znanstveni skup održan u Vitezu na kojem se govorilo o stradanju hrvatskog naroda u Središnjoj Bosni.
– Danas u Mostaru govorimo o Domovinskom ratu u dolini Neretve. Koncept s prošlogodišnjeg skupa želimo primijeniti i ovdje, s tim da na današnjem skupu imamo znatno veći broj veterana Domovinskog rata. Konačan cilj svih naših aktivnosti je da se o povijesti ne piše i ne govori na temelju sudskih presuda i spornih koncepata udruženog zločinačkog pothvata – poručio je Šarac.
Jakša Raguž s Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba govorio je o samim početcima rata na području Bosne i Hercegovine.
– U pet godina rata na ovim prostorima borilo se pet vojski: JNA, Vojska RS, HVO, Hrvatska vojske i Armija BiH. Početak rata u BiH je vrlo zanimljiva, ali i provokativna tema. Ona je pokazala svu dubinu razlaza između etničkih zajednica u BiH – kazao je Raguž.
On je podsjetio da je u napadu JNA na Ravno u jesen 1991. godine uništeno deset hrvatskih sela, stradalo je 60 civila, a reakcija tadašnje službene vlasti u BiH bila je „ravna nuli“.
– Stanovništvo Popova polja bilo je prepušteno samo sebi i to je bio indikator ostalim Hrvatima u BiH što mogu očekivati. Nije to bio jedini slučaj. Kod Grahova je stradalo hrvatsko selo Uništa, stradali su Hrvati oko Bosanske Gradiške, a nije bilo nikakve reakcije službenog Sarajeva. Sve je to pokazalo Hrvatima da se sami moraju organizirati i sve je to pokrenulo stvaranje Hrvatske zajednice Herceg Bosne – ustvrdio je Raguž./HMS/