Profesor sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera dr. sc. Zlatko Kramarić rekao je kako postoji mogućnost za novi međunarodni sporazum o Bosni i Hercegovini s obzirom da ovo što danas imamo ne funkcionira. „U diplomatskim krugovima se o tome razgovara. Ne znam u kojem smjeru će to ići, ali Washington II je moguć. Prošlo je 30 godina od Daytona. Ne vidi se izlaz iz ovoga.“ Objasnio je ipak da domaće političke elite imaju svetu dužnost da ponude rješenja, a koja bi međunarodna zajednica trebala prihvatiti.
Komentirajući sastanak ministra vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva Davida Lammya s predstavnicima oporbe iz Republike Srpske i stranaka bošnjačke Trojke kazao je kako u BiH treba isključiti to da stranci prave vladajuće koalicije. „Ovaj sastanak je kao da se radi račun bez krčmara iako cijenim politiku Velike Britanije koja ima dugu tradiciju“, kazao je Kramarić.
Objasnio je kako u RS-u postoje političari koji se naslanjaju na Moskvu i koji se naslanjaju na Veliku Britaniju te da ne vidi nikakvu razliku između pozicije i opozicije. Dodao je da srpska oporba ne bi donijela ništa novo u odnosu na Dodika. „To bi bilo drugo pakovanje, a proizvod potpuno isti. U svim zapadno balkanskim zemljama izgubila se ne samo razlika između lijevo i desno nego se ne vidi razlika između opozicije i pozicije.“
Upitan može li BiH izdržati teret separatizma kojega zagovara politička Banja Luka i nacional-unitarizma kojega zagovara političko Sarajevo, a o čemu je govorio i zamjenik američkog državnog tajnika Christopher Landau na zasjedanju parlamentarne skupštine NATO-a koja se održala u Daytonu kazao je kako to hrani jedno drugo. „Ne želimo ponavljati povijest na ovaj način s 90-im godinama.“ Objasnio je i što je ono istinsko građansko, naglasivši kako to nije „jedan čovjek jedan glas“.
Upitan koliko mu se realnim čine pozivi iz političkog Mostara za politikom srednjeg puta – federalizma naspram krajnosti separatizma i unitarizma kazao je kako je hendikep što Hrvati nemaju svoj entitet. „Neki puta suočavanje s realnošću je jako važno za sve političare u BiH i hrvatske i bošnjačke i srpske. Respektirat se mora i treba vidjeti koliko se može korigirati na bolje da se izbjegnu ‘izmi’“, kazao je Kramarić i dodao kako se BiH mora doživljavati kao i hrvatska i srpska i bošnjačka zemlja.
O novim porukama Trumpove administracije o BiH koja priznaje tri konstitutivna naroda rekao je kako su ohrabrujuće i pozitivne, ali da treba biti oprezan. „Trump je u stanju da u jednom danu promjene politiku. Bio bi malo suzdržan. Čini mi se da su američki prioritete negdje drugdje.“
Komentirao je izjave koje se mogu čuti iz političkog Sarajeva kao što su da se Hrvati u BiH trebaju prebrojati, da su neugodan podstanar iza kojeg valja počistiti, da ih ima toliko da mogu stati u dva željeznička vagona, da se mitraljez okreće prema Mostaru te je rekao kako su ovakve izjave nedopustive i u ratu, a kamoli u miru. „Čovjek bi pomislio da čita članak protiv Židova u Trećem Reichu. To se mora sankcionirati. U građanskoj državi, koju kao zagovaraju, su svi jednaki pred zakonom i ovo je par excellence govor mržnje. Moramo živjeti naše razlike, a to je građansko. Treba slaviti različitost. Pa taman da je dva vagona. Ali moraš poštivati ta dva vagona. To je sramotno. Govor mržnje kakav se nije čuo ni u ratu“, poručio je vidno ogorčen Kramarić.
Prisjetio se kako je 2000-ih godina razgovarao s Ivicom Račanom kada je primio pismo od Ante Jelavića koji je tražio sastanak. „Otišao sam kod Račana i rekao mi je da odem na sastanak. Sastanak je bio sadržajan, ozbiljan i dug i vratim se kod Račana sve mu prenesem i pitam ga ‘šta ćemo sada’ rekao mi je ‘ništa’ i u tom jednom momentu su postajali krivi prioriteti“, kazao je Kramarić i dodao kako smatra da jednostavno nije bilo osjećaja prema Hrvatima u BiH.
Kramarić je autor knjige „I poslije Tita – Tito: Historija. Sjećanje. Trauma.“ te je kazao kako je poanta knjige prikazati kako su ondašnje političke elite prespavale pad Berlinskog zida, a on je značio uvođenje liberalno-demokratskih vrijednosti. „Knjiga pokazuje kako je ovo što imamo više kontinuitet nego diskontinuitet, a to je naša tragedija.“
Kramarić je bio i suradnik Vlade Gotovca, doktor je makedonistike, esejist, književni povjesničar, ratni gradonačelnik Osijeka, aktualni hrvatski veleposlanik u Albaniji te sveučilišni profesor. Više o svemu u videu emisije Kompas.