Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o plinovodu „Južna interkonekcija BiH i RH“, koji je Vlada FBiH uputila u žurnu proceduru, štetan je za interese građana i Federacije BiH te otvara prostor za odgovaranje nepoznatom investitoru bez iskustva, poručuju organizacije Aarhus centar u BiH i CEE Bankwatch Network, te navode da su uputili zahtjev relevantnim institucijama da ovaj Zakon bude povučen iz žurne procedure.
Na temelju pravne i financijske analize spornog prijedloga zakona koji su izradile, organizacije ističu da se ovim zakonom omogućava netransparentna i nezakonita dodjela kapitalnog infrastrukturnog projekta, bez izrade studije izvodljivosti i provođenja tendera, na štetu javnog interesa građana i države Bosne i Hercegovine.
„Radi se o prijedlogu Zakona koji nije u skladu s Ustavom BiH, Ustavom FBiH, pravnom stečevinom EU, kao ni zakonima BiH i FBiH, te ga je Vlada FBiH dužna povući radi zaštite javnog interesa”, izjavila je Nina Kreševljaković iz Aarhus Centra. „U ovom Zakonu ključna prava i obaveze investitora ostaju nedefinirane i prepuštene naknadnim dogovorima između Vlade FBiH i privatne tvrtke, što predstavlja ozbiljan pravni i financijski rizik za FBiH”, nastavlja Kreševljaković.
„Vlada FBiH do danas nije izašla s izračunom koliko bi „gasifikacija” FBiH mogla koštati građane niti zašto se federalna tvrtka BH Gas zamjenjuje s privatnim investitorom koji je tek nedavno osnovao tvrtku za potrebe ovog posla i nema nikakvog iskustva u radu s izgradnjom plinske infrastrukture”, kaže Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Network. „Jedina vidljiva „referenca” ove tvrtke za vođenje ovako složenog projekta je njena politička povezanost s američkim predsjednikom Trumpom, a ne tehničko ili operativno iskustvo“, nastavlja Gallop.
„U trenutku kada svjedočimo novoj svjetskoj energetskoj krizi koja je još jednom prouzrokovana ovisnošču o fosilnim gorivima i kada Europa intenzivno ulaže u mjere kojima će se smanjiti ovisnost o fosilnom gorivu, ulaganje u projekte višestrukog povećanja ovisnosti o uvoznom fosilnom gorivu, u državi koja gotovo da ne troši plin, predstavlja dugoročni rizik za energetsku i financijsku stabilnost FBiH”, kaže Gligor Radečić iz CEE Bankwatch Network.
„Bezkičmenjaci koji upravljaju našom državom se ponašaju kao vazali diktatora sa zapada i prepuštaju energetski suverenitet BiH u ruke privatne tvrtke koju su uspostavili Trampovi trabanti i koja je pod izravnom kontrolom dokazano nepredvidive Trampove desničarske administracije. Taj potez će dovesti Bosnu i Hercegovinu u poziciju kolonije čija će budućnost ovisiti od hirova jednog čovjeka i njegove radikalne politike. A u prošlom razdoblju smo svjedočili kako se ta politika odnosi prema svojim dugogodišnjim saveznicima“, kaže Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH.
„Iz tog razloga zahtijevamo žurno provlačenje zakona iz procedure, donošenje odluka o energetskom sektoru na temelju realne strategije za dugoročno održiv razvoj energetskog sektora, koju tek treba donijeti, te izradu nove studije izvodljivosti za projekt Južne interkonekcije i gasifikacije FBiH, uz široku javnu raspravu i uključivanje neovisnih stručnjaka i šire javnosti“, zaključuje Žiško.
Zahtjev upućen FBiH parlamentarcima možete naći na ovom linku.
Pravnu i financijsku analizu spornog prijedloga Zakona možete naći na ovom linku.