Mislav Kolakušić, predsjednik novoosnovane stranke Pravo i pravda, koji na izbore ide s Domovinskim pokretom, gostovao je sinoć u Otvorenom na HTV-u. Iako su tema emisije bili gospodarski programi stranaka, Kolakušiću je urednik i voditelj Mislav Togonal postavio i pitanje proisteklo izravno iz političke kloake, koje je na površinu nedavno pokušao, bez većeg javnog odjeka, izvući dežurni HDZ-ov žeton Hrvoje Zekanović.
“Puno se u zadnje vrijeme pisalo o tome, to je pitanje koje zadire i u sferu privatnog, ali ima i političke konotacije, moglo se pročitati da ste vi u vezi s Laurom Kövesi? Je li to točno?”, pitao je Togonal ne pojašnjavajući gdje se to “puno pisalo” o tome.
“Apsolutno, mi smo u posebnoj vezi”, odgovorio je Kolakušić i nabacio ironičan smiješak na lice. “Ne živite zajedno?”, osjetio je potrebu pitati ga dalje Togonal. “Naravno da ne živimo, njezin ured nije u Bruxellesu, nego u Luksemburgu. Ja živim u Hrvatskoj i putujem do Bruxellesa i nazad”, rekao je Kolakušić. Dodao je da je on član Odbora za proračunski nadzor Europskog parlamenta te da tom odboru Kövesi podnosi izvješće. “I to je taj odnos”, zaključio je europski zastupnik.
Kolakušić: Manje radnih dozvola strancima
Mislav Kolakušić, predsjednik stranke Pravo i pravda i predstavnik koalicije predvođene Domovinskim pokretom, rekao je da više nema lijevo i desno – to su stvari prošlosti.
– Sada imamo globalizam i suverenizam. Globalizam je u povijesti imao različite nazive, nazivao se nacizam, fašizam, komunizam, rekao je Kolakušić.
Upozorio je na opasnost stvaranja “nove naddržave Europske unije”.
– Mi svaki dan gledamo kako EU preuzima sve ono što čini suverenost država, rekao je Kolakušić, dodajući među ostalim da smo izgubili suverenitet državne granice te da smo ostali bez kune i dobili hiperinflaciju.
– Želimo biti jaki unutar EU-a. Svaka država bez obzira na njezinu veličinu može biti jaka, rekao je Kolakušić, navodeći primjer Mađarske.
Kao ključnu stavku gospodarskog programa svoje koalicije istaknuo je povratak hrvatskih građana i izdavanje iznimno malo dozvola strancima, za koje je rekao da ruše cijenu rada.
Habijan: Radna snaga je potreba tržišta
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan (HDZ) rekao je kako je vrlo lako provjerljivo da uvođenje eura nije utjecalo na porast inflacije.
Rekao je i da apsolutno nije točno da je inflacija pojela rast plaća te da je njihov realan rast jedan od većih u EU-u.
Osvrnuo se i na Kolakušićevu najavu smanjenja broja dozvola stranim radnicima i pokušaj povratka hrvatske radne snage.
– To nije nešto što radi Vlada. To je potreba tržišta, to je potreba gospodarstvenika. Ne znam na koji bi način država trebala nekome, ako ima potrebu za zapošljavanjem, braniti da uzima radnike, rekao je Habijan.
Lalovac: Veće plaće i mirovine
Kao ključnu točku programa svoje stranke bivši ministar financija Boris Lalovac (SDP) naveo je – veće plaće i veće mirovine.
– Ono što je napravila inflacija u zadnje tri godine, pobrisala je dosta toga, neke realne životne vrijednosti. Svakako prvenstveno mislimo na mirovine jer inflacija najviše pogađa siromašne, rekao je Lalovac.
Naveo je dva načina za povećanje mirovina – jedan je promjena forme usklađenja kako bi se koristio povoljniji faktor između rasta bruto plaće i rasta inflacije, a drugi način je jednokratni dodatak od 10 posto.
Na pitanje o uvođenju poreza na nekretnine, Lalovac je rekao da su stranci jako prisutni na hrvatskom tržištu nekretnina. Naveo je da ga je nedavno jedan veleposlanik – nije htio otkriti koje zemlje – pozvao na uvođenje tog poreza barem za građane njegove zemlje jer su, kako je, rekao iznijeli novac iz te zemlje i kupuju nekretnine u Hrvatskoj.
– Mladi ljudi danas plaćaju 800 eura najam stana, ljudi moji, 800 eura. A da ne govorim o kupnji stana, rekao je Lalovac.
– Moramo se odrediti u društvu jesmo li za demografiju, za stanovništvo da nam ostaje, ili za nekretnine, dodao je.
Bakić: Progresivniji porez na dohodak
Damir Bakić iz Možemo! kao ključne teme na gospodarskom planu istaknuo je plaće, mirovine, zelenu transformaciju i prije svega energetsku tranziciju, izjednačavanje ili umanjenje nejednakosti, kako osobnih, tako i regionalnih, te pravedniji i progresivniji porezni sustav.
Što se tiče plaća, rekao je kako smatraju da je nužno da se sustav oporezivanja dohotka učini progresivnijim.
– Mi danas na papiru imamo dvije porezne stope, u praksi međutim samo jednu, rekao je Bakić.
– Smatramo da treba uvesti tri, vrlo vjerojatno i četiri stope poreza na dohodak. Pri čemu ona najniža mora biti znatno niža od ove koja je niža danas, dodao je.
Među ostalim, rekao je da sve što HDZ govori da je učinio za umirovljenike pada u vodu kad se pogleda odnos mirovina prema plaćama. Rekao je da je realno povećati mirovine za 10 posto u mandatu, povrh usklađivanja koja prate inflaciju.
Bakić je rekao i da treba uvesti porez na nekretnine, ali da on treba biti pravedan i socijalno osjetljiv, te da kane oporezovati treću i progresivno svaku daljnju nekretninu u privatnom vlasništvu. Najavio je i oporezivanje praznih nekretnina u vlasništvu pravnih osoba.
Povećanje poreznog odbitka, porez na ekstraprofit, decentralizacija…
Kolakušić je među ostalim rekao da se zalažu za povećanje poreznog odbitka kako bi se povećale plaće.
– On mora iznositi 1000 eura. Ako je najam stana od 60 kvadrata 900 eura, a medijalna plaća, dakle, ono što prima 50 posto stanovništva zaposlenog u RH, iznosi 1060 eura, a porezni odbitak vam je 560 eura, a minimalna plaća 680, vi dakle na tu plaću od 680 eura neto morate plaćati porez. Pa to je strašno, rekao je Kolakušić.
Habijan je rekao da će u razgovoru s gospodarstvenicima prva ili druga tema biti teret parafiskalnih nameta, odnosno neporeznih davanja. Među ostalim je naveo da se ukida vodni doprinos, što će biti rasterećenje od oko 16,9 milijuna eura. Kao izuzetno bitno naveo je i administrativno rasterećenje.
– Na taj način, administrativnim rasterećenjima i smanjenjem tih parafiskalnih davanja sigurno postižete i to da gospodarstvo RH postane konkurentnije, poručio je Habijan, naglasivši i važnost inovativnosti.
Osvrćući se na SDP-ovu najavu da će stati na kraj ekstraprofitu banaka, Lalovac je rekao da je ove godine zbog pogrešne politike Europske središnje banke HNB uplatio poslovnim bankama u Hrvatskoj dodatno 5 milijardi kuna.
– Dodatno su im uplatili zato što je na računu HNB-a negdje oko 20 milijardi eura sada trenutno i na to vam HNB plaća njima 4 posto, rekao je Lalovac.
– Umjesto da taj novac uplaćuju u proračun, uplaćuju ga poslovnim bankama. Banke taj novac uzimaju i sada u svibnju isplaćuju svojim maticama. To je suluda situacija, rekao je.
Bakić je rekao da nam je definitivno potreban takozvani porez na ekstraprofite, ne samo zbog profita banaka, nego i zbog ekstraprofita u sektoru trgovine.
– Svi naši pokušaji da se, na primjer, snižavanjem stopa PDV-a snize maloprodajne cijene zapravo završe u maržama, završe u profitima trgovaca, rekao je Bakić.
Poručio je i da treba učiniti sve da vratimo 400.000 ljudi koji su u zadnjih deset godina otišli iz Hrvatske, a u pogledu toga posebno je naglasio važnost energične borbe protiv korupcije.
Kolakušić je rekao da nam je turizam glavna industrijska grana te da moramo vratiti poljoprivredu poljoprivrednicima kako bi prodavali hrvatske proizvode u našim turizmu, a najavio je i kraj centralizacije.
– Prvi korak – Ministarstvo poljoprivrede u Osijek, Ministarstvo turizma u Split, poručio je.
Habijan je najavio nastavak rasta plaća i mirovina, nastavak svih infrastrukturnih projekata te bolji standard za sve građane, piše HRT.