„Bosna i Hercegovina je zemlja bogata šumama – više od 63% njenog teritorija pokriveno je šumama i šumskim zemljištem, što je svrstava među vodeće zemlje u Europi. Iako su naše šume još uvijek relativno sačuvane, klimatski ekstremi poput suša, toplotnih valova i šumskih požara već uzrokuju vidljive promjene, uključujući sušenje pojedinih vrsta, među kojima je posebno ugrožena smrča“, istaknuo je prof. dr. Besim Balić.
Ovo je rečeno na današnjem javnom predavanju „Šume kao multifunkcionalni prirodni resurs u uvjetima klimatskih promjena: stanje i perspektive u Bosni i Hercegovini u globalnom kontekstu“, održanom u Akademiji znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine u organizaciji Odjeljenja prirodnih i matematičkih znanosti – Odbora za prirodne resurse i u suorganizaciji sa Šumarskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu (Katedra za uređivanje šuma i urbanog zelenila). Predavanje je moderirao akademik Vladimir Beus, koji je još jednom podcrtao da su šume jedan od ključnih regulatora klime – kroz proces fotosinteze apsorbuju ugljični dioksid, a oslobađaju kisik, doprinoseći stabilizaciji temperature i kvaliteti zraka.
U okviru predavanja naglašeno je da klimatske promjene sve intenzivnije utječu na stabilnost, produktivnost i zdravstveno stanje šumskih ekosustava, čime se dovodi u pitanje njihove ključne ekološke, društvene i ekonomske funkcije. Posebno su istaknuti rizici povezani s učestalošću suša, požara i napada štetočina, koji dodatno ubrzavaju degradaciju šuma.
„Struka mora prijeći s tradicionalnog na adaptirano gospodarenje šumama kako bi se povećala njihova otpornost na klimatske promjene“, smatra prof. dr. Balić, ukazujući i na potrebu sustavnog pristupa upravljanju šumskim resursima.
Kao jedan od značajnih izazova istaknuto je i odsustvo jedinstvenog zakonskog okvira u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i fragmentiran sustav upravljanja šumama po županijama, što otežava njihovu učinkovitu zaštitu i dugoročno planiranje.
U kontekstu obilježavanja Svjetskog dana šuma (21. ožujka), čija je ovogodišnja tema „Šume i ekonomija“, istaknuto je da šume predstavljaju ne samo prirodni, već i važan ekonomski resurs. Pored proizvodne funkcije, one imaju ključnu ulogu u očuvanju biodiverziteta, regulaciji vodnih tokova i unapređenju kvaliteta života.
Tijekom predavanja predstavljeni su i relevantni podaci o stanju šuma u Bosni i Hercegovini, uključujući rezultate nacionalne inventure šuma, uz identifikaciju ključnih izazova i smjernica za njihovo održivo upravljanje u budućnosti.
Cijelo predavanje dostupno je na YT kanalu Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine.