Dan uoči izbora sudca Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH, oglasio se predsjedavajući i bošnjački član Predsjedništva BiH u namjeri da minira izbor Marina Vukoje za sudca Ustavnog suda BiH. Podsjetimo, Marina Vukoju kao prvorangiranog na natječaju za izbor sudca Ustavnog suda, prošlog tjedna gotovo jednoglasno, s izuzetkom zastupnika SDA, predložilo je Povjerenstvo za izbor i imenovanje Zastupničkog doma Federalnog parlamenta, koji bi sutra trebao glasovati o ovom prijedlogu.
Navodno, “principjelo i dosljedno” Bećirović, inače visoki dužnosnik SDP BiH, traži da se predloži više kandidata, što je zahtjev identičan onom oporbenih zastupnika SDA i DF-a, koje žele “progurati” Sanelu Gorušanović Butigan, koja nema podršku hrvatskih predstavnika. Bećirović je tako stao na stranu bošnjačke oporbe, a njegov stav suprotan je ne samo stavu vladajuće većine u FBiH, koju čine Trojka i HDZ BiH, već i vlastite stranke.
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis.
– Dosadašnje provedene procedure u vezi s utvrđivanjem liste najuspješnijih kandidata za izbor jednog sudca Ustavnog suda BiH iz bh. entiteta FBiH, upućuju na postupanja koja nisu u skladu s osnovnim kriterijima za izbor sudca Ustavnog suda BiH. Naime, zastupnicima Zastupničkog doma Parlamenta FBiH se mora omogućiti da biraju sudca, a ne da aklamacijom potvrđuju prijedlog Povjerenstva za izbor i imenovanje, tvrdi Bećirović
Nadalje, Bećirović tvrdi kako Povjerenstvo za utvrđivanje liste najuspješnijih kandidata nije pružilo “adekvatne dokaze” iz kojih bi se moglo zaključiti da predloženi kandidat, (kojeg Bećirović netočno naziva kandidatom HDZ BiH), spada u red istaknutih pravnika visokih moralnih kvaliteta.
-Na listi uspješnih kandidata, ispod prvoplasiranog kandidata, Povjerenstvo Zastupničkog doma Parlamenta FBiH rangiralo je brojne druge pravnike koji su, prema kriterijima i standardima pravničke struke i znanosti, pravničke prakse, pa i ustavnosudske prakse, prima facie, zaslužili biti bolje plasirani od prvoplasiranog na listi kandidata za sudaca Ustavnog suda BiH, navodi Bećirović pozivajući se na mišljenje “pravničke struke i znanosti” ne navodeći izjavu ni jednog pravnog stručnjaka, niti ime ni jednog kandidata koji je “zaslužio” biti ispred Vukoje.
– Izbor sudaca Ustavnog suda BiH ne smije biti predmet političke trgovine između čelnika različitih stranaka. Nitko nema pravo određivati sudce Ustavnog suda BiH na neformalnim međustranačkim sastancima i da legalno izabrane organe vlasti pretvara u puke izvršitelje dogovora stranačkih čelnika, navodi Bećirović, prešućujući da sudce Ustavnog suda BiH iz FBiH, po Ustavu, bira vladajuća većina u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta.
-Vrijeme je da se prekine loša politička praksa koja je uspostavljena u prethodnim desetljećima, prema kojoj se u Ustavni sud BiH biraju podobni stranački kandidati, a ne istaknuti pravnici visokih moralnih kvaliteta, ističe Bećirović koji se, koliko se sjećamo, nije protivio kad su za bošnjačke sudce Ustavnog suda BiH iz F BiH birani visoki dužnosnici SDA Suada Palavrić i Mirsad Ćeman.
-Također, u Ustavni sud BiH ne biraju se predstavnici konstitutivnih naroda, unaprijed određeni od političkih stranaka, navodi dalje Bećirović, zaboravljajući da Vukoju niti je predložila niti “odredila” politička stranka, već Povjerenstvo koje je ocjenjivalo svakog od kandidata koji se prijavio na natječaj.
Bećirevićeva teza kako se u Ustavni sud BiH ne biraju predstavnici konstitutivnih naroda suprotna je, pak, temeljnom ustavnom načelu Daytonskog sporazuma i Ustava BiH o konstitutivnosti naroda, kao nadkrovljujućem ustavnom načelu, koje bi se trebalo reflektirati u svim ključnim institucijama BiH, uključujući i Ustavni sud BiH, u kojem ne slučajno sjede po dvojica sudaca iz tri konstitutivna naroda, uz trojicu stranih sudaca.
– Na kraju, iako Predsjedništvo BiH ne sudjeluje u izboru sudaca Ustavnog suda BiH, Bećirović poziva Parlament Federacije BiH da ne podrži izbor Marina Vukoje za sudca Ustavnog suda BiH.
Izjašnjavajući se eksplicitno protiv izbora Vukoje za sudca Ustavnog suda BiH, Bećirović se protivi jednoglasnoj političkoj volji hrvatskih predstavnika u najvećem zakonodavnom tijelu bošnjačko-hrvatske federacije, stavovima Trojke i svoje stranke SDP BiH i implicitno zagovara majorizaciju Hrvata u ovoj instituciji, odnosno izbor nekog drugog sudca bez podrške predstavnika Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH./HMS/.