Danas je u Matici hrvatskoj u Zagrebu svečano predstavljen Zbornik radova Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnostu organizaciji Matice hrvatske na čelu s predsjednikom dr. prof. dr. sc. Damirom Zorićem i HAZU BiH na čelu s predsjednikom akademikom Mladenom Bevandom. Izdanje je objavljeno povodom 30. obljetnice Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, povijesnog dokumenta koji je 1995. godine uspostavio mir te ustavnopravni poredak BiH.
Nazočnima su se obratili predsjednik Matice hrvatske prof. dr. sc. Damir Zorić, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, predsjednik HAZU-a BiH akademik Mladen Bevanda, zamjenik predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske dr. sc. Mato Arlović, prof. dr. sc. Ugo Vlaisavljević sa Sveučilišta u Mostaru te dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić.
Prof. dr. sc. Zorić naglasio je kako Daytonski sporazum ima i dobre i loše strane. Kao pozitivno istaknuo je zaustavljanje rata i sprječavanje daljnjih zločina, dok je kritizirao nedostatak dugoročne perspektive, osobito za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Podsjetio je na inicijative poput Vijeća za suradnju posebnih odnosa Republike Hrvatske i Federacije BiH te istaknuo potrebu mudrog traženja rješenja i otvorenog razgovora za bolju budućnost Hrvata u BiH.
U svome obraćanju, predsjednik Čović naglasio je važnost Daytonskog sporazuma kao temeljnog, iako nesavršenog, mirovnog sporazuma koji je donio mir Bosni i Hercegovini te uspostavio njen administrativno-teritorijalni ustroj i odredio položaj triju konstitutivnih naroda. Istaknuo je kako je hrvatski narod kroz protekla desetljeća oblikovao svoju povijest, suočavao se s ratnim stradanjima i razvijao institucije hrvatskoga naroda u BiH. Govorio je o ulozi međunarodne zajednice, visokih predstavnika i brojnim nametnutim odlukama koje su mijenjale ustavnopravni poredak. Zaključio je: „Bosna i Hercegovina može preživjeti jedino kao država u kojoj će tri konstitutivna naroda ostvariti potpunu ustavnu jednakopravnost“ naglasivši nužnost suradnje i uzajamnog uvažavanja predstavnika triju naroda kao preduvjeta europskog puta.
Dr. sc. Arlović istaknuo je temeljnu važnost Ustava Bosne i Hercegovine nastalog iz Daytonskog mirovnog sporazuma, kao okvira za očuvanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba te zaštitu prava pripadnika nacionalnih manjina. Naglasio je kako vladavina prava i poštivanje ustavnih načela predstavljaju ključ za funkcioniranje demokratskog i pravno uređenog društva, pri čemu svi, uključujući institucije BiH i međunarodne institucije, moraju djelovati u skladu s Ustavom.
Akademik Bevanda istaknuo je dugu tradiciju i značaj Matice hrvatske te ulogu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH u očuvanju kulturnog, znanstvenog i obrazovnog identiteta hrvatskoga naroda. Naglasio je važnost kulturnih institucija u oblikovanju nacionalne svijesti, promicanju obrazovanja, umjetnosti i znanosti te potrebu za aktivnim zalaganjem za prava naroda, kritičkim promišljanjem kriza i poticanjem dijaloga, tolerancije i međusobnog uvažavanja među narodima.
Prof. dr. sc. Vlaisavljević naglasio je važnost načela pravednosti koje je Daytonski sporazum utemeljio kao temeljni princip raspodjele vlasti među tri naroda te kako je hrvatska politika u BiH dosljedno posvećena očuvanju nacionalnog interesa kroz njegovo provođenje. Također je ukazao kako međunarodna zajednica koristi termin “etnička skupina” za tri konstitutivna naroda, čime se pokušava umanjiti njihov politički legitimitet i suverenitet.
Prof. dr. sc. Barbarić istaknuo je kako Daytonski sporazum, iako uspješno mirovno rješenje koje je omogućilo opstanak BiH, zbog različitih interpretacija i zloupotreba svojih aksioma dovodi do političkih zastoja. Naglasio je važnost konstitutivnosti naroda, administrativne jednakopravnosti i teritorijalne autonomije te je poručio da uz povjerenje među političkim predstavnicima Dayton može biti temelj funkcionalne i demokratske Bosne i Hercegovine.
U izjavi za medije, predsjednik Čović je istaknuo kako Zbornik radova doprinosi razumijevanju političkih, demografskih i kulturnih promjena u BiH posljednjih 30 godina, s naglaskom na položaj Hrvata, konstitutivnost naroda i europske integracije. Naposljetku je poručio kako se zakoni moraju usvojiti kako bi Bosna i Hercegovina nastavila svoj put prema Europskoj uniji te pozvao na racionalnost i razgovor među političkim predstavnicima.