Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru sudjeluje u Tjednu Hrvata izvan Republike Hrvatske, novog nacionalnog i trajnog obilježavanja koje se, temeljem odluke Hrvatskoga sabora, održava svake godine u posljednjem tjednu u svibnju. Ovogodišnje prvo izdanje održat će se od 25. do 31. svibnja 2026. u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. HNK Mostar gostuje u novoj zgradi HNK2 u Zagrebu u srijedu, 27. svibnja s predstavom „Ćelava pjevačica“ redatelja Gorana Damjanca.
Cilj i značaj
Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske uspostavljen je kao trajni nacionalni okvir s ciljem povećanja vidljivosti Hrvata izvan Republike Hrvatske u hrvatskoj javnosti, osvještavanja njihova doprinosa stvaranju i razvoju Republike Hrvatske te jačanja međusobne povezanosti i hrvatskog zajedništva.
Kako je istaknuto prilikom predstavljanja programa, riječ je o inicijativi koja obuhvaća Hrvate u Bosni i Hercegovini, hrvatsko iseljeništvo, njihove potomke, kao i povratnike i useljenike u Republiku Hrvatsku. Državni tajnik Zvonko Milas naglasio je kako je Tjedan pokrenut s ciljem da se sustavno, sadržajno i simbolički stavi u fokus hrvatski narod u cjelini.
„Hrvatski narod je jedan, ali živi u različitim državama i okolnostima, a ovim Tjednom želimo dodatno ojačati njegovu povezanost i zajedništvo,“ istaknuo je Milas
Klasik teatra apsurda
„Ćelava pjevačica“ Eugènea Ionesca klasik je teatra apsurda. Redatelj predstave je Goran Damjanac, scenografiju potpisuje Vesna Režić, kostimografiju Sandra Milavić, scenski pokret Fatima Kazazić Obad, dok je autor glazbe Andrijan Zovko. U predstavi igraju Nikolina Marić, Miro Barnjak, Mirela Kordić, Ivan Skoko, Ana Franjčević i Robert Pehar.
„Ćelava pjevačica“ bila je prva drama koju je napisao francuski pisac Eugene Ionesco. Napisana je 1948. godine, a izvedena je prvi puta 1950. godine u pariškom „Teatru noćnika“. Danas je jedna od najizvođenijih predstava u cijeloj Francuskoj, iako prilikom prve izvedbe nije postigla uspjeh. „Ćelava pjevačica“ nije samo klasik teatra apsurda, nego klasik dramske književnosti uopće koji propituje granice i mogućnost komunikacije, kao i smislenost ljudskih odnosa.
Ulazak na predstavu je slobodan.