Ove godine, na Svjetski dan bubrega, zbog rastućeg broja oboljelih od kronične bubrežne bolesti, naglasak je stavljen na ranu dijagnostiku bubrežnih oboljenja.
Kronična bolest bubrega, koja predstavlja postupni, progresivni i nepovratni gubitak funkcije bubrega tijekom nekoliko mjeseci ili godina, tiha je bolest koja često napreduje neprimjetno.
Ako se ne otkrije i ne liječi na vrijeme, kronična bolest bubrega (CKD) može dovesti do zatajenja bubrega i ozbiljnih komplikacija te uzrokovati preranu smrtnost.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu, 2391 osoba oboljela je od nekog oblika zatajenja bubrega, dok su iste godine od ove bolesti preminule 364 osobe.
Po županijama, najveća stopa smrtnosti na 10 000 stanovnika zabilježena je u Bosansko-podrinjskoj županiji, zatim u Unsko-sanskoj, Hercegovačko-neretvanskoj, Posavsko i Zeničko-dobojskoj županiji. U ostalim županijama stope smrtnosti bile su niže.
Glavni faktori rizika za bubrežne bolesti
- Dijabetes
- Visok krvni tlak (hipertenzija)
- Kardiovaskularne bolesti
- Pretilost
- Obiteljska povijest bubrežnih bolesti
- Sklonost stvaranju bubrežnih kamenaca
- Začepljenja urinarnog trakta
- Policistična bolest bubrega
Simptomi bubrežnih bolesti
Simptomi bubrežnih bolesti razlikuju se od osobe do osobe i ovise o vrsti i težini osnovne bolesti. Ključno je prepoznati ih na vrijeme kako bi se provela odgovarajuća dijagnostika i liječenje te spriječio razvoj kronične bubrežne bolesti.
Najčešći simptomi bubrežnih bolesti uključuju:
- Oticanje lica – Bubrezne bolesti često uzrokuju oticanje lica, stopala i trbuha. Otekline se najprije primjećuju na kapcima (periorbitalni edemi) i najuočljivije su ujutro.
- Visok krvni tlak
- Gubitak apetita, mučnina i povraćanje
- Anemija i malaksalost
- Nespecifične tegobe – Bolovi u leđima, cijelom tijelu, svrbež i grčevi u nogama.
- Urinarne tegobe – Smanjena količina urina, osjećaj pečenja pri mokrenju, prisutnost krvi u urinu, tanji mlaz urina, mokrenje s prekidima.
Pojava nekih od navedenih simptoma ne znači nužno da osoba boluje od bubrežne bolesti, ali je u slučaju njihove prisutnosti važno konzultirati liječnika radi isključenja ili potvrde dijagnoze.
Kako prevenirati kroničnu bolest bubrega?
Prevencija kronične bolesti bubrega temelji se na zdravim životnim navikama, uključujući:
- Redovita tjelesna aktivnost – Pomaže u održavanju normalnog krvnog tlaka i razine šećera u krvi, čime se smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2 i hipertenzije, a time i kronične bubrežne bolesti.
- Kontrola krvnog tlaka – Visok krvni tlak jedan je od glavnih uzroka oštećenja bubrega.
- Pravilna prehrana – Preporučuje se smanjenje unosa prerađene hrane, šećera, masnoća i crvenog mesa te ograničenje unosa soli, što pomaže u prevenciji hipertenzije i bubrežnih kamenaca. Održavanjem zdrave tjelesne težine smanjuje se rizik od dijabetesa, srčanih bolesti i drugih oboljenja povezanih s kroničnom bubrežnom bolešću.
- Prestanak pušenja – Pušenje ubrzava razvoj ateroskleroze, smanjuje opskrbu bubrega krvlju i negativno utječe na njihovu funkciju.
- Oprez s lijekovima protiv bolova – Pretjerana upotreba nesteroidnih protuupalnih lijekova (npr. ibuprofen, diklofenak) može uzrokovati oštećenje bubrega.
- Dovoljan unos vode – Pomaže u eliminaciji toksina iz organizma i sprječava nastanak bubrežnih kamenaca.
- Redoviti liječnički pregledi – Osobama koje imaju jedan ili više rizičnih faktora preporučuje se kontrola funkcije bubrega barem jednom godišnje.
Svijest o ranim simptomima i pravodobna prevencija ključni su u borbi protiv kronične bubrežne bolesti te mogu značajno smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija.