Svake godine, drugog četvrtka u ožujku obilježava se Svjetski dan bubrega.
Kronična bolest bubrega (KBB) je veliki i rastući globalni zdravstveni problem i izazov, koji pogađa 1 od 10 ljudi diljem svijeta, a brojevi govore da bubrežna bolest pogađa gotovo 850 milijuna ljudi u svijetu.
Bosna i Hercegovina nije izuzeta iz ovih brojki i statističkih podataka. Oko 3000 pacijenta u BH se liječe dijalizom od toga u FBiH gotovo 2000, i taj trend je u porastu.
Svake godine u našoj zemlji umre blizu 400 pacijenta koji se liječe dijalizom od kojih je većina mogla biti transplantirana.
Ova bolest koja je i tihi ubojica, jer obično ne boli, ako se ne poduzmu radikalne mjere na prevenciji kronične bubrežne bolesti, prema procjenama svjetske zdravstvene organizacija (WHO), bit će 5 po smrtnosti od nezaraznih bolesti do 2040. godine.
Često tiha u ranim fazama, kronična bubrežna bolest (KB) može napredovati nezapaženo sve dok ne uzrokuje ozbiljne zdravstvene posljedice, duboko utječući na pojedince, obitelji i zajednice. Bolest značajno povećava rizik od kardiovaskularnih komplikacija, smanjuje kvalitetu života i može uznapredovati do zatajenja bubrega, gdje preživljavanje ovisi o terapijama zamjene bubrega koje održavaju život, poput dijalize ili transplantacije. Njezin teret je neravnomjerno raspoređen, nerazmjerno pogađajući ugrožene skupine stanovništva i pogoršavajući postojeće zdravstvene nejednakosti.
Rano otkrivanje može spasiti živote . Jednostavno, neinvazivno i isplativo testiranje putem testova krvi i urina može identificirati disfunkciju bubrega, omogućujući pravovremene intervencije koje usporavaju napredovanje bolesti.
Ciljanje populacija visokog rizika – osoba s dijabetesom, hipertenzijom, kardiovaskularnim bolestima, pretilošću ili obiteljskom anamnezom bolesti bubrega – vrlo je učinkovito. Rano otkrivanje kronične bolesti bubrega ne samo da čuva funkciju bubrega, već i smanjuje potrebu za liječenjem koje zahtijeva puno resursa i poboljšava dugoročne ishode. Promjene u okolišu sada doprinose ovom opterećenju. Rizici povezani s klimom – onečišćenje zraka, toplinski stres, dehidracija i ekstremni vremenski događaji – povećavaju rizike kronične bolesti bubrega i ubrzavaju njezino napredovanje .Rastuće globalne temperature također potiču širenje tropskih bolesti koje mogu oštetiti bubrege.
Istodobno, liječenje terminalne bolesti bubrega, posebno dijaliza, intenzivno je s obzirom na resurse: zahtijeva velike količine vode, energije i plastike za jednokratnu upotrebu te stvara emisije stakleničkih plinova. Jedna sesija hemodijalize može imati ugljični otisak ekvivalentan vožnji automobila od gotovo 240 kilometara. To stvara povratnu spregu: bolesti bubrega i klimatske promjene međusobno se pogoršavaju.
Međutim, došla je do globalne prekretnice. Na 78. skupštini Svjetske zdravstvene organizacije, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) usvojila je svoju prvu rezoluciju posvećenu bolestima bubrega. Ova povijesna odluka uzdiže zdravlje bubrega kao globalni prioritet javnog zdravstva, prepoznajući Svjetski dan bubrega kao formalnu proslavu i potičući djelovanje na prevenciju, podizanje svijesti, pristup liječenju i smanjenje rizika za okoliš.
Poziv na djelovanje: Obveza više dionika Kako bismo izgradili zdraviju, pravedniju i održiviju budućnost za zdravlje bubrega, pozivamo vlade, zdravstvene sustave, industriju i zajednice da djeluju zajedno: Dajte prioritet prevenciji, ranom otkrivanju i pravovremenom liječenju bolesti bubrega.
Promičite 8 zlatnih pravila za zdravlje bubrega, integrirajte testiranje na kroničnu bubrežnu bolest (KB) u rutinsku skrb za populacije visokog rizika i ojačajte kampanje podizanja javne svijesti kako biste potaknuli rano otkrivanje i preventivnu skrb, što će u konačnici smanjiti potrebu za bolničkim intervencijama.