U Zenici je održan sastanak pod nazivom Pripravnost za protuepidemijski rad u slučaju elementarnih nepogoda, koji je organizirao Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), a kojem su prisustvovali predstavnici brojnih nadležnih institucija iz Zeničko-dobojskog kantona (ZDK). Cilj sastanka bio je jačanje kapaciteta zdravstvenog sektora i drugih relevantnih institucija u suočavanju s epidemiološkim izazovima tijekom kriznih situacija.
Ozbiljni rizici
Bosna i Hercegovina posljednjih godina sve češće svjedoči elementarnim nepogodama koje sa sobom donose ozbiljne javnozdravstvene rizike. Poplave u dolini rijeke Bosne iz 2014. godine, kao i one prošle godine u Hercegovini i Središnjoj Bosni, kada su tisuće ljudi bile primorane napustiti svoje domove, uz istovremeni porast zaraznih bolesti i kontaminaciju vode, pokazale su koliko je važno unaprijediti sustav odgovora na takve krize. Pandemija COVID-19 dodatno je potvrdila da zdravstvene institucije moraju imati jasne planove i protokole za djelovanje u izvanrednim situacijama.
Na skupu su sudjelovali stručnjaci iz područja zdravstva, higijensko-epidemioloških službi domova zdravlja i civilne zaštite iz Zeničko-dobojskog kantona, a program je obuhvatio niz stručnih izlaganja i rasprava. Sastanak je otvorio direktor INZ-a Muamer Mandra, dok je uvodno izlaganje na temu Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za izvanredne situacije održao Mirza Palo, predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO) u Bosni i Hercegovini.
– Izvanredne situacije sve su učestalije i imaju sve veći utjecaj na lokalne zajednice. Zbog toga je nužno raditi međusektorski – zdravstvo, okoliš, civilna zaštita, poljoprivreda i veterinarski sektor – kako bismo poboljšali odgovor na takve situacije, istaknuo je Palo.
Na sastanku je sudjelovala i ministrica zdravstva Zeničko-dobojskog kantona Aida Salčinović, koja je naglasila važnost suradnje između nadležnih institucija radi učinkovitijeg odgovora na epidemiološke prijetnje u kriznim situacijama.
– INZ je jedinstvena institucija koja djeluje prema konceptu One Health – Jedno zdravlje, a način našeg rada primjer je sinergije i zajedničkog djelovanja institucija različitih razina i nadležnosti, s ciljem očuvanja zdravlja građana u kriznim situacijama, izjavio je direktor INZ-a Muamer Mandra.
O utjecaju klimatskih promjena na učestalost prirodnih katastrofa na primjerima iz ZDK govorio je Džavid Aličić, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite ZDK, naglasivši kako su ekstremne vremenske prilike sve učestalije i predstavljaju ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju.
Primjeri iz prakse
Četvero stručnjaka iz INZ-a predstavilo je različite aspekte rada i epidemiološke situacije u ovom kantonu.
- Nermin Rondić govorio je o higijensko-sanitarnim nadzorima u izvanrednim situacijama.
- Muhamed Skomorac analizirao je prisutnost zaraznih bolesti na području Zeničko-dobojskog kantona.
- Melita Lelić predstavila je rezultate pregleda vodnih objekata u ZDK.
- Alis Kozica govorio je o pripravnosti i odgovoru na elementarne nepogode.
- Siguran sam da je cilj skupa ostvaren, a to je povezivanje Higijensko-epidemioloških službi (HES), INZ-a i Civilne zaštite u smislu zajedničkog planiranja i djelovanja u mogućim kriznim situacijama, izjavio je Kozica.
Na kraju skupa održana je završna rasprava te su doneseni zaključci koji će poslužiti kao temelj za daljnju razradu strategija i planova pripravnosti.
Značaj HES službi i pristupa One Health
Poseban naglasak tijekom sastanka stavljen je na Higijensko-epidemiološke službe (HES) domova zdravlja, koje predstavljaju ključnu kariku u ranom prepoznavanju i prevenciji širenja zaraznih bolesti. Njihova uloga u nadzoru, edukaciji i provedbi protokola u kriznim situacijama pokazala se neophodnom, osobito tijekom pandemije COVID-19 i ranijih slučajeva epidemija.
Osim toga, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica već godinama zagovara One Health pristup, koji naglašava međusobnu povezanost ljudskog zdravlja, zdravlja životinja i stanja okoliša. Ovaj holistički pristup posebno je važan u kontekstu klimatskih promjena, budući da prirodne nepogode poput poplava, suša i požara mogu izravno utjecati na pojavu novih ili ponovnu aktivaciju zaraznih bolesti.
Zaključci i sljedeći koraci
Jedan od ključnih zaključaka sastanka jest potreba za izradom Strategije i Plana pripravnosti, koji će omogućiti koordinirano djelovanje svih relevantnih aktera i osigurati pravovremen i učinkovit odgovor na eventualne epidemije u izvanrednim okolnostima. Posebna pažnja bit će posvećena obuci zdravstvenih radnika, jačanju međuinstitucionalne suradnje te primjeni suvremenih epidemioloških metoda u kriznim situacijama.
S obzirom na sve učestalije klimatske poremećaje i potencijalne zdravstvene krize koje mogu uslijediti, ovaj stručni sastanak predstavlja važan korak prema jačanju otpornosti zdravstvenog sustava Zeničko-dobojskog kantona i šire.
INZ