Osim političkih SAD, i ostatak svijeta suočava se i s ekonomskim posljedicama drugoga mandata Donalda Trumpa u Bijeloj kući.
Donald Trump u drugom mandatu stavlja velik naglasak na ekonomsku politiku i prosperitet Amerike, za koju tvrdi da je osiromašila tijekom Bidenove administracije. Jedan od njegovih prvih poteza zamrzavanje je inozemne pomoći, čime dodatno ističe zaokret prema domaćim prioritetima američke politike.
Trump se suočava s velikim ekonomskim izazovima. Inflacija ostaje iznad cilja Federalnih rezervi od 2%, tehnološki sektor proživljava znatne promjene, a proračunski deficit dosegnuo je rekordne razine, ponajprije zbog povećanja državne potrošnje tijekom Bidenove administracije.
Trump planira revitalizirati naftnu i plinsku industriju ukidanjem ograničenja na bušenje i proizvodnju fosilnih goriva. Unatoč kritikama zbog zanemarivanja klimatskih ciljeva, fokus je na vraćanju proizvodnje u SAD preko subvencija i politike „Kupuj američko”. Najavljena je i saudijska investicija od 600 milijardi dolara.
Dan nakon inauguracije, u Bijeloj kući okupio je čelnike OpenAI-ja, Oraclea i SoftBanka te najavio ulaganje privatnog sektora od 500 milijardi dolara u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju, projekt Stargate. Trump je istodobno poništio Bidenovu izvršnu uredbu o smanjenju rizika od umjetne inteligencije.
Amerikance je šokirao mali kineski startup Deepseek, pandan ChatGPT-ju. Besplatni chatbot postao je najviše preuzimana aplikacija u SAD-u i izazvao drastičan pad dionica američkih tehnoloških kompanija.
Trump vidi tarife kao ključan alat za smanjenje trgovinskog deficita i zaštitu američkih interesa. Već je zaprijetio carinama Meksiku, Kanadi, Kini i Europi. Njegov je cilj pregovarati s pojedinačnim zemljama, a ne s Europskom unijom.
Unatoč Trumpovim pritužbama, trgovinska razmjena između EU-a i SAD-a iznosi 1,6 bilijuna eura, s deficitom SAD-a od 50 milijardi.
Američki deficit s Europskom unijom zanemariv je u usporedbi s deficitom s Kinom. Trgovnska razmjena porasla je na 690 milijardi dolara, a američki deficit je golemih 275 milijardi dolara.
Trump je i u prvom mandatu tarifama pokušao zaštititi američke interese. Očekuje se nastavak trgovinskog pritiska na Kinu kako bi se potaknula domaća proizvodnja. Konfrontacijski pristup trgovini mogao bi izazvati nestabilnost na globalnim tržištima. No, Trump vjeruje da su kratkoročne posljedice opravdane dugoročnim koristima za američku ekonomiju.
Što Donald Trump misli postići nametanjem tarifa svakome s kojim, kako on tumači, SAD imaju trgovinski deficit?
Može li se, i pod kojim uvjetima masovna proizvodnja uopće vratiti u SAD? I što sve to znači za druge zemlje, prije svega za EU, ali i Hrvatsku? O tome je u emisiji “Agenda: Svijet” voditelj Danko Družijanić razgovarao s Ljubom Jurčićem, ekonomskim stručnjakom i bivšim ministrom gospodarstva Ljubom Jurčićem.