Selma i Sabira Demirović: Selo može imati iste mogućnosti kao život u gradu ali veće beneficije

U suvremenom svijetu koji je obilježen brzom urbanizacijom i migracijom mladih ljudi iz ruralnih u urbanizirane sredine, pojava pojedinaca poput sestara Selme i Sabire Demirović predstavlja svijetlu nadu za održivi razvoj ruralnih zajednica. Selma, studentica druge godine Turizma u Mostaru, ističe se kao mlada vizionarka koja ne samo da sanja o revitalizaciji sela, već i aktivno djeluje kako bi ostvarila tu viziju.

“Naša inicijativa povratka mladih na selo ima za cilj da motiviramo mlade prije svega da ostanu u ovoj državi te da pokrenu vlastiti biznis da bi se smanjila nezaposlenost. Time bismo ojačali našu privredu. Naglasak je na poticanju mladih na zdravijem načinu življenja u svakom aspektu. I želimo pokazati mladima da selo može imati iste mogućnosti kao život u gradi ali veće beneficije.“, ističe na početku razgovora Selma Demirović.

Naš OPG je registriran u Mostaru i Goraždu. U Goraždu nam se nalaze voćnjaci, te većina proizvodnih pogona, dok je u Mostaru dio proizvodnog pogoda i plasiranje proizvoda. Od proizvoda imamo sokove, džemove, pekmeze i voćne rakije. U Goraždu smo fokusirani na jabuku, krušku i šljivu koje imamo u svojim voćnjacima, a u Mostaru otkupljujemo od lokalnih eko proizvođača voće poput aronije, šipka, kupine, kajsije…“, otkrila nam je Selma Demirović.

Odlučile smo se posvetiti poljoprivredi, tj. voćarstvu jer već imamo neke temelje, zasađene voćke te smo ih zasadili novim. Zaljubljenici smo u prirodu i zdrav način života pa smo odlučile razviti vlastiti biznis eko proizvodnje.”, ističu sestre Demirović.

Dok se svijet ubrzano transformira pod utjecajem modernizacije i globalizacije, ruralna područja suočavaju se s izazovima depopulacije, gubitka tradicije i kulturnog identiteta. Sabira Demirović prepoznaje potrebu za promjenom paradigme i vjeruje u ključnu ulogu koju ruralna zajednica može imati u oblikovanju održive budućnosti.

U BiH eko proizvodnja i poljoprivreda su manje zastupljene. Posljednjih godina postoji sve veći interes za tim. Starije generacije koje su većinom u privredi su manje upoznate s konceptom eko poljoprivrede ali postoji sve veća svijest i edukacija o ovoj temi. Percepciju o ruralnom životu namjeravamo promijeniti informiranje javnosti davanjem primjera uspješnih mladih ljudi koji su se vratili na selo i stvorili uspješnu karijeru i životnu priču. Bitno je naglasiti važnost očuvanja ruralnih područja kao vitalnog dijela društva i ekonomije.“, ističe Sabira Demirović.

“Različiti, programi, strategije, inicijative mogu potaknuti mlade. Na selu je manje gužva i stres, postoji veza s prirodom. Bitno je da se poboljša infrastruktura u ruralnim područjima da se poboljša pristup internetu, javnom prijevozu, zdravstvenim ustanovama i obrazovanju. A najbitnije je da se potaknu i tehnološka rješenja koja bi olakšala rad u ruralnim područjima.”, kazala nam je Sabira Demirović.

Najnovije

Glazba za sve okupila posjetitelje svih uzrasta

U organizaciji Tamburaškog orkestra Mostar, a pod pokroviteljstvom Federalnog...

Buhač o kurikularnoj reformi: Nije pitanje izbora nego nužnosti!

Prvi sastanak Stručnoga tima za kurikularnu reformu u Hercegovačko-neretvanskoj...

Hrvatska pošta Mostar postala član eCommerce asocijacije u Bosni i Hercegovini

Veliko zadovoljstvo nam je objaviti da je Hrvatska pošta...

Mostar domaćin sajma prirodnog meda: Kušanje, prodaja i susret s hercegovačkim pčelarima

Izložbeno-prodajni sajam prirodnog meda s kušanjem održat će se...

Promocija knjige „Zelenac“, autora Faruka Šehića

U sklopu ovogodišnjeg izdanja Mix Art Festa, koji organizira...

Šest akcija darivanja krvi u prosincu na području ŽZH

Crveni križ Županije Zapadnohercegovačke objavljuje raspored akcija dobrovoljnog darivanja...

Ravnatelju Muzeja Moderne umjetnosti SUM-a Marinu Ivanoviću dodijeljena nagrada „Željko Sabol“

Ravnatelju Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru i profesoru...

TDK2025 – Humanitarna prodajna izložba radova profesora i učenika Srednje škole likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića

U okviru Tropletovih dana kulture – vjera, baština, identitet, u...