U programu Običnog radija predstavljena je pjesma „Mogli smo mi više“, nova emotivna balada u izvedbi Renata Radoša i i Re-Laks benda. Gost u studiju bio je Saša Đermanović, autor glazbe i jedan od izvođača, koji je u razgovoru otkrio bogat i nimalo jednostavan glazbeni put, ali i priču o nastanku pjesme koja je okupila stare prijatelje i nova glazbena rješenja.
Od violine do rock‑benda
Saša Đermanović rođen je u Mostaru 1968. godine, a glazba ga je, kako kaže, pronašla još u djetinjstvu, kada je prvi put na televiziji gledao novogodišnji koncert Bečke filharmonije. Tada se rodila želja za violinom, instrumentom koji ga je odveo u mostarsku glazbenu školu, u vrijeme kada je ta ustanova okupljala vrhunske pedagoge iz cijele bivše Jugoslavije.
Zanimljivo je da je u istoj klasi violine bio i Renato Radoš, pjevač pjesme „Mogli smo mi više“. Njihovi su se profesionalni putevi kasnije razišli, no zajedničko glazbeno iskustvo ostalo je trajna poveznica.
Rat, tišina i ponovno okupljanje
Ratno razdoblje donijelo je prekid mnogih glazbenih aktivnosti, no već sredinom devedesetih Đermanović sudjeluje u osnivanju sastava Mo Selection Band, s kojim 1995. godine odlazi u ratno Sarajevo kako bi snimili album simboličnog naziva Na kraju ratova. Bend je djelovao do početka 2000‑ih, nastupao diljem Bosne i Hercegovine i inozemstva, ali se s vremenom raspao zbog životnih i profesionalnih okolnosti.
Nakon toga uslijedilo je razdoblje glazbene tišine. Instrumenti su, kako priznaje, neko vrijeme stajali po strani, a sviranje po ugostiteljskim objektima i izvođenje obrada postupno je gasilo autorsku inspiraciju.
Nova autorska faza i suradnja s Đevadom Handžarom
Prekretnica se dogodila 2020. godine, kada započinje suradnja s mostarskim poduzetnikom i tekstopiscem Đevadom Handžarom. Njihova suradnja temelji se na zajedničkom oblikovanju glazbe i teksta, pri čemu su do sada realizirali više autorskih pjesama.
Umjetna inteligencija kao alat, a ne zamjena
Posebno zanimljiv dio razgovora odnosio se na korištenje umjetne inteligencije u procesu aranžiranja. Upravo je Renato Radoš, danas IT stručnjak, predložio eksperimentalni pristup izradi aranžmana za pjesmu „Mogli smo mi više“. AI je poslužio kao početni kreativni alat, nakon čega su aranžman i instrumenti snimani uživo u studiju.
Đermanović naglašava kako tehnologija ne može zamijeniti emociju i glazbenika, ali može pomoći u otvaranju novih ideja i smjerova.
Potraga za glasom i povratak prijateljstvu
Pronalazak odgovarajućeg pjevača bio je jedan od izazova, no rješenje je došlo upravo kroz Renata Radoša, koji se, iako primarno ne djeluje kao profesionalni pjevač, savršeno uklopio u emotivni karakter pjesme. Njegova interpretacija dala je dodatnu autentičnost cijelom projektu.
Vizualna priča Hercegovine
Videospot za pjesmu sniman je na više hercegovačkih lokacija, među kojima se ističe grad Herceg Stjepan iznad Blagaja. Autori spota Damir Begović i Elman Omić nastojali su spojiti glazbu, emociju i krajolik, stvarajući vizualnu priču koja prati atmosferu pjesme i promovira kulturno‑povijesnu baštinu Hercegovine.
Glazba kao trajno utočište
U razgovoru Saša Đermanović istaknuo je kako se danas najviše pronalazi u autorskom radu. Glazbu doživljava kao osobni prostor smirenja, ali i kao trajnu potrebu za stvaranjem.
Pjesma „Mogli smo mi više“ tako nije samo nova radijska balada, nego i svjedočanstvo o prijateljstvu, upornosti i povratku glazbi iz iskrene potrebe, a ne iz obveze.