“Tri puta sam se porodila, a niko u porodilištu nije pitao kako se osjećam.”
“Očekivala sam podršku, ali me je nerazumijevanje okoline i bliskih osoba dodatno opteretilo.”
“Majka, po rođenju djeteta, često padne u drugi plan, dok bi partneri i okolina trebali obratiti više pažnje na njeno psihofizičko stanje.”
“Ovo iskustvo je bilo teško, bolno i praćeno nerazumijevanjem.”
Ovo su samo neki od brojnih komentara koje dobijemo kroz naše ankete o mentalnom zdravlju majki, o podršci koja im je dostupna ili koja im je prijeko potrebna. Postporođajna depresija i druge promjene raspoloženja u trudnoći i postporođajnom razdoblju ne samo da su stvarne, već pogađaju oko 18% žena. Te žene su među nama. Ako poznajete pet majki, vrlo je vjerojatno da znate jednu koja se suočila s promjenama u mentalnom zdravlju u ovom izuzetno osjetljivom i važnom razdoblju za nju i njeno dijete.
Važnost sustavne podrške najbolje ilustriraju podaci koji ukazuju na to da djeca majki koje pate od depresije imaju veću vjerojatnoću da će imati sporiji psihološki, kognitivni, neurološki i motorički razvoj. Depresivne majke, u usporedbi s onima koje nisu depresivne, prijavljuju trostruko veći rizik od ozbiljnih emocionalnih problema kod njihove djece i čak deset puta veći rizik od narušenih odnosa majka-dijete.
Tijekom 2023. i 2024. godine, u većini zdravstvenih ustanova Republike Srpske provodio se skrining na postporođajnu depresiju, jednostavan, ali izuzetno važan alat za prevenciju ove vrste depresije. Nažalost, nakon isteka Akcijskog plana po kojem se ovaj skrining sprovodio, liječnici i ginekolozi su prestali s njegovom primjenom. Zbog toga je od ključne važnosti da nastavimo raditi na vraćanju ovog skrininga u sustav, ali i da proširimo njegove aktivnosti na Federaciju BiH i Brčko Distrikt, kako bi sve žene u Bosni i Hercegovini imale pristup ovoj preventivnoj zdravstvenoj usluzi.
„Cilj naše kampanje pod nazivom „Zagovaranje uvođenja skrininga na postporođajnu depresiju u BiH“ je da se fokus pomjeri sa same dijagnostike i liječenja na prevenciju, čime bi se osigurala bolja briga za majke i njihovu djecu. Zagovaranjem uvođenja obaveznog skrininga u cijeloj BiH i zagovaranjem izrade i usvajanja za to potrebne dokumentacije, te edukacijom roditelja i zdravstvenih radnika želimo doprinijeti ostvarenju tog cilja“, rekla je koordinatorica projekta Jelena Mihić Salapura.
Cilj nam je također da se o ovoj temi govori više, kako bi trudnice i majke bile slobodnije da sa svojom okolinom i ljekarima razgovaraju o mentalnom zdravlju u trudnoći i nakon porođaja, te potraže pomoć. Važno je da se o ovoj temi više govori i unutar zdravstvenih institucija, koje moraju prepoznati važnost brige o mentalnom zdravlju majki i naše aktivnosti su usmjerene na doprinos kreiranju učinkovitijeg sustava zaštite i brige za mentalno zdravlje žena, kako bi svaka trudnica i majka imale pristup adekvatnoj preventivnoj i terapijskoj podršci.
Kampanju „Zagovaranje uvođenja skrininga na postporođajnu depresiju u BiH“ realiziramo u suradnji s partnerskim udruženjima Udruženje za edukaciju i razvoj „Dignitet“ Mostar, Udruženje obitelji s problemom steriliteta „Bebe“ Trebinje i Udruženje aktivnih žena „Gender“ Brčko.
Ova kampanja je dio projekta PRAGG koji financira Vlada Švicarske, a provodi ga konzorcij koji čine HELVETAS i NIRAS, u partnerstvu s lokalnim partnerima Centri civilnih inicijativa (CCI) i Institut za razvoj mladih KULT.