Mario Vargas Llosa, jedan od najvećih pisaca prošlog i ovog stoljeća i nobelovac, umro je u dobi od 89 godina.
“S dubokom tugom objavljujemo da je naš otac, Mario Vargas Llosa danas mirno preminuo u Limi, okružen svojom obitelji”, piše u priopćenju koje je njegov sin Álvaro Vargas Llosa objavio na X-u.
Dobio Nobelovu nagradu za književnost
Vargas Llosa će ostati najviše zapamćen po romanima Razgovor u katedrali, Rat na kraju svijeta i Teta Julia i scenarist.
Godine 2010. Vargas Llosa je dobio Nobelovu nagradu za književnost za ono što je Švedska akademija nazvala “njegovom kartografijom struktura moći i oštrim slikama individualnog otpora, revolta i poraza”.
Predsjednica Perua Dina Ercilia Boluarte Zegarra izrazila je sućut obitelji Vargas Llosa, zaključivši objavu na društvenim mrežama riječima: “Počivaj u miru, najslavniji Peruanče svih vremena.”
Odrastao u Peruu, karijeru započeo 50-ih
Mario Vargas Llosa (punim imenom Jorge Mario Pedro Vargas Llosa) rođen je 28. ožujka 1936. godine u Arequipi, u Peruu. Jedan je od najznačajnijih i najutjecajnijih pisaca španjolskog govornog područja u 20. i 21. stoljeću, a 2010. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost.
Vargas Llosa odrastao je u različitim dijelovima Perua, a jedno vrijeme i u Boliviji. Studirao je književnost i pravo na Nacionalnom sveučilištu San Marcos u Limi, a kasnije je doktorirao na Sveučilištu Complutense u Madridu.
Književnu karijeru započeo je zbirkom priča Šefovi (1959.), ali svjetsku slavu stekao je romanom Grad i psi (1963.), o brutalnosti vojne škole u Peruu. Knjiga je izazvala skandal u domovini zbog kritike društvenih institucija. Slijedili su brojni romani, među kojima se ističu Zelena kuća (1966.), Razgovor u Katedrali (1969.), Rat za kraj svijeta (1981.), Pripovjedač (1987.) i Pohvala pomajci (1988.).
Bio aktivan i u politici
Njegova djela često istražuju teme vlasti, korupcije, društvenih nepravdi i sukoba između individualne slobode i represivnih sistema. Stilom je sklon modernističkim tehnikama, kao što su fragmentirana naracija i višestruke perspektive.
Pored književnosti, Vargas Llosa je bio aktivan i u politici. Godine 1990. kandidirao se za predsjednika Perua kao predstavnik desnog centra, ali je izgubio izbore. Nakon toga preselio se u Španjolsku, gdje je 1993. godine dobio i španjolsko državljanstvo, premda je zadržao peruansko.
Vargas Llosa je također poznat po brojnim esejima, dramama i novinskim člancima. Njegov bogat opus i intelektualni angažman čine ga jednom od ključnih figura svjetske književnosti i društvenog života.