Na web-stranici vijećnika Slavena Kovačevića u Gradskom vijeću Sarajeva u mandatu 2012. – 2016. godine, a današnjeg savjetnika Željka Komšića i apelanta pred Europskim sudom za ljudska prava, posljednjih dana izbrisana je oznaka nacionalne pripadnosti, piše Večernji list BiH.
Donedavno je bio Hrvat. Jednako kao Sanja Lazar, koja se nalazi ispred njega, ili pak Stjepan Kljujić, koji je ispod njega na popisu gradskih vijećnika. Kod njih još piše – nacionalna pripadnost: Hrvat. Očito su “pismoznanci” koji su osmislili apelaciju za ESLJP shvatili kako njegovo tadašnje izjašnjavanje kao Hrvata kompromitira njegovu apelaciju u Strasbourgu koju je podnio kao Bosanac. U međuvremenu je obnašajući dužnost u Sarajevskoj županiji povremeno bio i Srbin.
Uloga SIP-a
Kako bi skrili upravo ovu nacionalnu polivalentnost, odnosno očito unaprijed osmišljene Kovačevićeve prijevare, koji je u apelaciji tek eksponent velikobošnjačke projekcije SDFA o stvaranju jednonacionalne države, upravo njegovo nacionalno opredjeljenje prikrivaju iz Središnjeg izbornog povjerenstva te su čak odbili zahtjev državnog ministra pravosuđa Davora Bunoze o tome.
Radi se o klasičnim makinacijama kojima političko Sarajevo koristeći udarnu polugu, kontroverznog suca pri ESLJP-u iz BiH Farisa Vehabovića, nastoji srušiti temelje Daytonskog mirovnoga sporazuma koji su upravo sazdani na ulozi konstitutivnih naroda i ostalih građana. I u dobroj mjeri uspjeli su načeti politički sustav koji je uspostavljen Daytonom, čemu je aplaudirao bivši visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko. A koji je upravo bio zadužen za njegovu zaštitu.
Čim je njegov nasljednik, njemački političar Christian Schmidt, nakanio odlučno braniti daytonske postavke, počeli su već viđeni orkestrirani napadi političkoga i medijskog Sarajeva, koji se utrkuju tko će Schmidta više ocrniti ili pak ustvrditi kako radi u interesu Hrvata, “zločinačkog pothvata”, “nacionalnih podjela”. No, Schmidt je još prije upozorio kako je slučaj “Kovačević” jako rizičan. To je istaknuo u obraćanju pred Vijećem sigurnosti UN-a.
– Ako bude potvrđena, presuda bi mogla dodatno podijeliti političke stranke u BiH po pitanjima reforme Ustava, čineći provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda još većim izazovom jer one zahtijevaju ustavne amandmane. Ova nova presuda izazvala je oštre reakcije u cijeloj zemlji, neki je vide kao poželjan kraj “etnokracije” koja prevladava u Bosni i Hercegovini, a drugi je smatraju ozbiljnim napadom na ustavni poredak uspostavljen Općim okvirnim mirovnim sporazumom. Osjetljivost problematike dodatno je pojačana činjenicom da se prvi put u povijesti Suda o presudi i njezinim pojedinim elementima javno govorilo na jednom sarajevskom portalu, čime je jasno stavljeno do znanja da je sadržaj presude procurio prije službene objave.
Bosna i Hercegovina je od tada zatražila da se presuda uputi Velikom vijeću Europskog suda za ljudska prava na ponovno ispitivanje prema članku 43. konvencije – napisao je Schmidt u izvješću koje je podneseno Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Na čekanju
No, činjenica da je očito Vehabović proslijedio presudu “Kovačević” portalu za koji je pisao kao kolumnist postala je jedna od najvećih afera u povijesti ESLJP-a. Zbog toga je provedena istraga, a nedugo nakon toga isključen je iz rada svih predmeta pred tim sudom. No, nije presuda “Kovačević”, o čemu će na sjednici Velikoga vijeća govoriti i visoki predstavnik Christian Schmidt te predstavnici BiH, odnosno agenti Vijeća ministara, jedina koju je izvan redovitog mandata trebao modelirati sudac Faris Vehabović. A kojemu se pak priprema mjesto u Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine kao nagrada za zasluge.
Naime, apelacije su podnijeli izaslanik Demokratske fronte Albin Zuhrić, zatim Sandra Imširović i Senita Hanukić iz reda ostalih u Domu naroda FBiH te zastupnik ove stranke u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Zlatan Begić, koji su se žalili da Ustav Federacije BiH ne dopušta kandidaturu ostalima za predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine i njegovih potpredsjednika. Uz to, Komšićeva Fronta žalila se Sudu u Strasbourgu na način uspostave vlasti u Federaciji BiH nakon što je 2022. godine intervenirao visoki međunarodni predstavnik u BiH.