Predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković zahtjevom za većim utjecajem pučana u vrhu Europske unije spriječio je dogovor o čelnim dužnostima u Uniji. Iza toga se možda krije i želja da sebi priskrbi poziciju u budućnosti.
Europski mediji izvijestili su da je propao prvi pokušaj dogovora o čelnim dužnostima. Razlog je taj što Europska pučka stranka (EPP) traži i “polovicu” mandata predsjednika Europskog vijeća. Večernji list otkrio je da iza toga zahtjeva stoji Plenković.
“Ne znam tko je to pustio van, netko je pustio van, ali ja stojim iza svega što sam rekao“, izjavio je Plenković. Bio je to njegov komentar informacije da je na internom sastanku čelnika EPP-a uoči neformalnog summita u Bruxellesu tražio da pučani, osim drugog mandata Ursule von der Leyen kao predsjednice Europske komisije, dobiju još nešto.
Plenković želi socijalistima preoteti pola mandata predsjednika Europskog vijeća
Prema svemu sudeći, tražio je da im pripadne i polovica petogodišnjeg mandata predsjednika Europskog vijeća, što je dužnost koju žele socijalisti.
U dijelu političkih, diplomatskih i novinarskih krugova u Bruxellesu ta je vijest ostavila dojam da se Plenković bori za još jednu visoku dužnost za pučane kako bi se možda izborio za sebe. Njega se ranije spominjalo kao jednog od kandidata europskih pučana za neke visoke dužnosti u EU.
Neformalni sastanak Europskog vijeća završio je oko ponoći, nije bilo dogovora o podjeli triju najviših dužnosti. Doduše, konačni dogovor nije se ni očekivao odmah istog dana, nego se očekuje na sljedećem formalnom summitu 27. i 28. lipnja.
Odluka bi se mogla donijeti krajem slijedećeg tjedna
“Ovaj sastanak je ionako bio informativnog i konzultacijskog karaktera. Pozicija Europske pučke stranke je da podupiremo Ursulu von der Leyen da nastavi mandat na čelu Europske komisije. I Robertu Metsolu da nastavi mandat predsjednice Europskog parlamenta. Od drugih kandidata kristalizira se ime Antonia Coste za mjesto predsjednika Europskog vijeća i Kaje Kallas za mjesto visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku. Ovi razgovori nastavit će se u slijedećim danima. Ukoliko dođe do konsenzusa, odluka će se donijeti krajem slijedećeg tjedna“, rekao je Plenković u izjavi novinarima po završetku sastanka.
Portugalac Costa dolazi iz redova europskih socijalista, drugoplasiranih na nedavnim izborima za Europski parlament. Estonka Kallas članica je trećeplasiranih liberala.
Plenković, međutim, smatra da je pobjeda europskih pučana na tim izborima toliko uvjerljiva da ne samo da ne bi smjelo biti dileme oko Ursule von der Leyen na čelu Komisije. Po njegovu mišljenju, ona “treba nekako reflektirati te realnosti” koje govore u prilog dominaciji pučana. “Razlika između pučana i socijalista je 55 mandata”, podsjetio je Plenković u izjavi novinarima.
Pučani sad dominiraju u EU, podsjeća Plenković tražeći odgovarajuću raspodjelu dužnosti
“U odnosu na 2019., kad nas je za stolom Europskog vijeća bilo 7 ili 8, sad je 12 šefova država i vlada iz redova europskih pučana. Drugo, treba sagledati širu sliku ključnih međunarodnih dužnosti koje su trenutno u bubnju, da tako kažem. I u NATO-u, i u Vijeću Europe, i u Europskoj investicijskoj banci. U cijelom tom kontekstu treba vidjeti kako se reflektira volja birača na europskim izborima i trenutno stanje vlada u pojedinim državama. Pozicija EPP-a je bitno snažnija nego prije pet godina”, rekao je Plenković.
Plenkovićeva intervencija na internom sastanku čelnika EPP-a, koji je prethodio neformalnom sastanku svih 27 državnika, shvaćena je kao pokušaj da se socijalistima dopusti da imaju predsjednika Europskog vijeća samo 2,5 godine, a ne 5 godina, kao što je bio slučaj ranijih godina. Odnosno, da nakon nekog socijalista (vjerojatno Portugalca Coste) tu dužnost preuzme pučanin. Plenković nije spomenuo koga ima na umu, tko bi to mogao biti.
Na novinarsko pitanje ima li on kakve ambicije u tom pogledu, samo je odgovorio: “Ja sam hrvatski premijer, sad već s jako puno iskustva, željan trećeg mandata”.