Plenković: Milanović nudi kaos, nered i cirkus

Premijer Andrej Plenković rekao je da će Milanović biti potpuno nebitan, na margini svih važnih političkih procesa i za Hrvatsku i za Europu, te ustvrdio da predsjednik Republike nudi jedino kaos, nered i cirkus. Poručio mu je da će on još dugo ostati premijer.

“Milanović će biti nebitan i na margini”

Premijer Andrej Plenković ustvrdio je da su kaos, nered i cirkus jedino što predsjednik Republike Zoran Milanović nudi, te je izrazio uvjerenje da su građani dovoljno odgovorni i razumni te znaju komu će pokloniti povjerenje.

Na upit je li ga iznenadio slogan lijeve koalicije “Rijeke pravde”, poručio je da mogu ići pod kojim god sloganom hoće, “to je jedno glavinjanje”, dodao je.

– Pobjegli su im i IDS i Fokus, i još neke stranke. Ostali su s njima samo ovi koji sami ne mogu prijeći prag. Dakle, ekipa koja ide s njima na izbore da se ukrca na njihova pleća i pokuša biti u idućih nekoliko godina ponovno u oporbi, rekao je.

Napomenuo je da će on biti u Bruxellesu i na idućem Europskom vijeću i na još nizu Europskih vijeća, a da će Milanović biti potpuno nebitan, na margini svih važnih političkih procesa i za Hrvatsku i za Europu.

Dodaje da je riječ o čovjeku koji Hrvatsku vodi u ruski kamp, izolacionizam i koji je počinio veliku vanjskopolitičku štetu, a njegova bilanca vanjskoj politici kao predsjednika je nula. Niti je itko došao, niti je gdje bio, osim ondje gdje se baš mora zateći na multilateralnom skupu, po funkciji.

Na Milanovićevu objavu na Facebooku da će nakon ovoga samita otići u Luxembourg i dati iskaz europskoj javnoj tužiteljici, Plenković je rekao da je poznato da je Milanović inače duhovit čovjek i da mu je to jedna od uspješnica.

Ustvrdio je da “ovakve neke fabricirane kvazikrize” o kojima Milanović govori može raditi samo onaj tko ima neki osobni strah.

– A očito je glavni problem državnog odvjetništva, dakle, ovo je nikakva pravdoljubivost i slobodoljubivost, ovo je osobni strah njega i njemu bliskih zbog promjene na čelu države. Imamo posla s čovjekom koji ima problema, a ti problemi su slojeviti, dodao je premijer.

Upitan mogu li Milanovićevi potezi ugroziti dostignuti kreditni rejting, Plenković je rekao da je od njega naslijedio kreditni rejting koji je bio u smeću, da ga je njegova vlada podignula za četiri i pol stepenice, te da je sada po sve tri svjetske agencije na investicijskoj razini s pozitivnim izgledima. Rekao je da je izdavanje narodnih obveznica znak golemog povjerenja hrvatskih građana.

– Oni su uzeli svoje novce iz komercijalnih banaka, uložili ih u narodne državne obveznice i dva puta u trezorske zapise i siguran sam da će to učiniti ponovno kada izdamo novu narodnu, državnu obveznicu. Kada ljudi ulažu svoj novac u državne vrijednosne papire, onda je to velik znak povjerenja u smjer kojim danas idemo, rekao je.

Plenković u Bruxellesu sudjeluje na redovitom proljetnom samitu EU-a.

Plenković kaže da nema šanse da se odluka za BiH ne donese

Plenković je isključio mogućnost da Bosna i Hercegovina ne dobije odluku o otvaranju pristupnih pregovora na samitu EU-a.

– To ne dolazi u obzir, mi smo tu i nema nikakve šanse da se danas ili sutra, ovisno koliko će Europsko vijeće trajati, ne donese odluka za Bosnu i Hercegovinu. Mi smo tu koji ćemo osigurati da se to dogodi, rekao je prije početka samita EU-a odgovarajući na pitanje postoji li mogućnost da neke države članice povežu pitanje otvaranja pregovora s BiH s davanjem datuma za početak pregovora s Ukrajinom i Moldavijom.

Rekao je da je za Hrvatsku neprihvatljivo da se to povezuje i da ona istodobno podržava i Ukrajinu i Moldaviju.

– Mi smo za podršku našim prijateljskim zemljama Ukrajini i Moldaviji, ali svakako želimo da se ova odluka za BiH donese i tako će i biti, rekao je Plenković.

Prema diplomatskim izvorima, baltičke države žele dobiti jamstva da se u zaključcima ovoga summita istakne da će prve međuvladine konferencije o pristupanju s Ukrajinom i Moldavijom biti održane u lipnju i da taj uvjet žele na neki način povezati s odlukom za BiH.

Plenković je istaknuo da nije realno očekivati da Bosna i Hercegovina na ovom summitu dobije i datum za početak pregovora.

Objasnio je da je to stvar procedure, da se sada očekuje odluka o otvaranju pregovora, zatim Komisija treba predložiti pregovarački okvir koji se usvaja na Vijeću i tek onda slijedi odluka o datumu i sazivanju prve međuvladine konferencije o pristupanju.

– Treba biti realan i biti svjestan da je odluka koja se danas donosi za BiH povijesnog karaktera i tu nema nikakve dileme, rekao je te odbio spekulirati može li se prva međuvladina konferencija s BiH održati do kraja godine.

Solidarnost i potpora Ukrajini

Naglasio je i da je veoma važno da je na prošlom Europskom vijeću potkraj siječnja donesena odluka o 50 milijardi eura potpore Ukrajini za iduće četiri godine, kad je riječ o financijskim tokovima, ekonomskoj funkcionalnosti zemlje.

– Danas će se govoriti o nastavku daljnje potpore sigurnosti, tj. obrambene i vojne pomoći Ukrajini. Hrvatska je dala veliku pomoć, i to jedino i isključivo zahvaljujući odlukama hrvatske Vlade. Nasuprot stavu Milanovića o toj cijeloj temi, koji zastupa već više od dvije godine proruski stav, mi smo ti koji smo iskazali i solidarnost i konkretnu potporu, jer to je ono što želimo budući da je Ukrajina žrtva agresije i brutalnog kršenja međunarodnog prava strane Rusije, rekao je.

Ponovno je podržao aktualnu predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen za predsjednicu Europske komisije.

Važnost nuklearne energije; cilj dekarbonizacija

Plenković je rekao da je na summitu o nuklearnoj energiji održao izlaganje o značaju nuklearne energije koja je u hrvatskom energetskom miksu 20%.

– Dakle, praktički svaka peta žarulja koja gori u Hrvatskoj napaja se strujom koja dolazi iz nuklearne elektrane Krško, rekao je.

Naglasio je da je proteklih godina uloženo gotovo 350 milijuna eura za modernizaciju nuklearne elektrane Krško, čiji je radni vijek za sada do 2043.

– Na širem planu radi se da se nakon toga još osigura 20 godina rada ove nuklearne elektrane. Cilj je dekarbonizacija naše energetske tranzicije, više energije iz vjetroelektrana, više energije iz solara, više energije iz biomase, bioplina i geotermalnih izvora. To je ono na čemu radimo, rekao je.

Cilj je i da pristup niskougljičnoj energiji bude naš doprinos procesu zaštite okoliša u kontekstu klimatskih promjena gdje je ambicija EU-a da do 2050. bude klimatski neutralna, dakle, da se smanje dodatne emisije ugljikova dioksida.

Najčitanije

Marko Džakula: Folklor uistinu spaja ljude

HKUD Dubrave Aladinići osnovano je 1997. godine. Jedno je...

Hrvatski biskupi poslali poruku uoči izbor

Hrvatski biskupi odlučili su se oglasiti prije parlamentarnih izbora,...

HNS neće organizirati fan zone ni u Njemačkoj ni u Hrvatskoj

Na prošlotjednoj je radionici UEFA do kraja razjasnila uvjete...

Butković ima novi naziv za Milanovića

Kampanja se bliži kraju, uskoro počinje izborna šutnja, ali...

DW: Njemački političari strahuju od pobjede Zorana Milanovića

U razgovoru s političarima i analitičarima u Berlinu na...

Mladi iz cijele EU pozvali na poštivanje konstitutivnosti naroda u BiH

U Hagu se održalo dvodnevno zasjedanje Vijeća Mladeži Europske pučke...

Predizborno istraživanje Nove TV

U Dnevniku Nove TV večeras su objavljeni rezultati predizbornog...

Danas sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH

Danas, u ponedjeljak, 15. travnja 2024. godine, u Domu...