Monsinjor Armando Matteo, tajnik Dikasterija za nauk vjere, održao je 19. rujna konferenciju u kojoj je iznio povijesni pregled crkvenih odluka vezanih uz Međugorje.
Tijekom konferencije Matteo je naglasio ključne točke povijesnog procesa koji je Crkva poduzela kako bi procijenila autentičnost ukazanja u Međugorju. I ono što je najzanimljivije, papa Ivan Pavao II. je htio doći u Međugorje, a Ratko Perić, tadašnji biskup, to je spriječio preko Kongregacije za nauk vjere, prenosi Medjugorje news.
Izjava monsinjora Armanda Mattea vezana za Perićevu zabranu na snimci s press konferencije počinje od 9 minuta i 7 sekundi do 10 minuta i 36 sekundi i baca novo svjetlo na međugorski fenomen, ali i na Hercegovački slučaj.
Vjerojatno se radi o jednoj od najintrigantnijih zabrana u povijesti – mjesni biskup je spriječio poglavara Katoličke Crkve da posjeti svoje vjernike.
Može li i kako lokalni biskup, kojega papa imenuje i kojemu je odgovoran, spriječiti njegov dolazak u Međugorje? O tome monsinjor Armando Matteo kaže:
“Monsinjor Ratko Perić, novi ordinarij Međugorja, 28. listopada 1994. godine je zatražio od svetog Ivana Pavla II. da uspostavi komisiju za donošenje konačne presude o navodnim ukazanjima.
U srpnju 1995. najavljen je Papin posjet Međugorju tijekom njegova putovanja u Sarajevo. Papa je, u nekim privatnim pismima, pozitivno govorio o Međugorju i izrazio želju da posjeti to mjesto. Kad je monsinjor Perić saznao za to, zatražio je od Kongregacije za nauk vjere da se izbjegne taj posjet, koji se na kraju nije dogodio”, istaknuo je monsinjor Armando Matteo.
Sada se s pravom može reći: Ratko Perić, bivši biskup Mostarsko-duvanjske biskupije, odigrao je ključnu ulogu u povijesnim događanjima vezanim uz Međugorje, a njegov utjecaj na crkvenu politiku bio je očit kada je 1995. godine uspješno spriječio planirani posjet pape Ivana Pavla II. Međugorju.
To je pokazalo ne samo njegovu sposobnost da oblikuje odluke Vatikana, već i moć koju je imao unutar crkvenih struktura u Hercegovini. Njegov čvrsti stav prema navodnim ukazanjima i otpor prema Papinom posjetu govore o dugotrajnoj moći i utjecaju koji je imao.
Danas se postavlja pitanje u kojoj mjeri taj utjecaj još uvijek postoji, s obzirom na to da je aktualni biskup Petar Palić usvojio sličan način upravljanja i možda slijedi Perićevu viziju. Da je papa Ivan Pavao II. tada došao, možda bi se i poznati “Hercegovački slučaj” riješio drugačije i bez daljnjih sukoba.
Nakon izjava monsinjora Armanda Mattea i novih odluka o Međugorju, dan kasnije, konferenciju je održao i Petar Palić, međutim, aktualni biskup u Hercegovini ni jednom riječju nije spomenuo zabranu hercegovačkog biskupa Papi.
Iako je vatikanska konferencija trajala oko dva sata, izuzetno je čudno da se nitko nije referirao na ono što je monsinjor Matteo rekao. Neki mediji su ovih dana iz visokih crkvenih krugova dobili molbu da se referiraju na prešućenu istinu koju se, očito, na sve načine pokušalo zataškati.
Pogledajte i poslušajte od 9 minuta i 7 sekundi što je rekao jedan od najvažnijih Papinih suradnika u Vatikanu.
Ivan Pavao II. za papu je izabran 16. listopada 1978. godine. Svečanost ustoličenja održana je u Vatikanu 22. listopada 1978. godine, a taj datum danas se slavi kao njegov spomendan. Bio je prvi papa Slaven, što je značilo da je nakon više od četiri stotine godina jedan kardinal netalijanskog podrijetla postao nasljednik svetog Petra.
Od početka svoga pontifikata Hrvatima je posvećivao pozornost, naklonost i ljubav te je zbog svoje ljubavi prema Lijepoj Našoj prozvan prijateljem Hrvata. U našu zemlju je dolazio u tri navrata, prvi posjet je bio 1994., drugi 1998. prilikom kojeg je proglasio kardinala Alojzija Stepinca blaženim, a treći dolazak je bio 2003. godine.
Na svečanosti početka pontifikata novoga Pape bili su nazočni i zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić s pomoćnim biskupom Đurom Kokšom i đakovačkim biskupom Ćirilom Kosom.
Već treći dan nakon svečanosti papa Ivan Pavao II. prima ih u posebnu audijenciju. Bio je to prvi susret novoga Pape s predstavnicima hrvatskog episkopata. Oni su mu tom prigodom predali na poklon dvije monografije pod nazivima “Lijepa naša” i “Sveti Nikola Tavelić”.
Papa Ivan Pavao II. je bio toliko oduševljen poklonima da je poslao brzojav kardinalu Kuhariću.
“Sveti Otac je doista pažljivo pregledao i onaj umjetnički opremljen svezak u kojem se divnim fotografijama prikazuje život, običaji, gradovi, planine, rijeke i brežuljci hrvatskih krajeva i onaj, ukrašen izvrsnim slikama u kojem se prikazuje život svetog mučenika Nikole Tavelića. Sveti Otac najtoplije zahvaljuje na tako divnom, tako plemenitom i tako dragom dokazu vašeg poštovanja i ljubavi”, poručio je preko svog predstavnika.
Samo mjesec dana poslije u Zagrebu je bila održana svečana proslava 50. obljetnice smrti Ivana Merza s koje je poslana poruka Papi u kojoj izražavaju očekivanja za proglašenje Merza blaženim. Papa je bio oduševljen žarkom vjerom Hrvata i zbog toga nam se uvijek na poseban način i obraćao sve do svoje smrti.
M. Marković/Foto: Servizio Informazione Religiosa