Onog trenutka kada javnosti bude omogućen pristup funkcionalnom cjelodržavnom Registru o ispuštanju i prijenosu zagađujućih materija, možemo govoriti o istinskoj ekološkoj pravdi i demokraciji u Bosni i Hercegovini. Ovo je jedna od poruka s javne diskusije organizirane jučer u Zenici, pod nazivom „Čekajući PRTR – Registar zagađivača u BiH“, u organizaciji udruženja Eko forum Zenica, a u okviru projekta AarhusGreenNet, koji financira Europska unija.

Cilj diskusije bio je upoznati javnost o dosadašnjim naporima civilnog društva na uspostavljanju pomenutog registra te aktualnim novostima i potencijalima buduće baze podataka te načinima korištenja za građane, organizacije civilnog društva i javnost općenito. Registar ispuštanja i prijenosa zagađenja (PRTR) je važan alat koji unapređuje javnu dostupnost informacija o emisijama zagađujućih materija i njihovom prijenosu i koji pruža informacije o zagađivačima okoliša. PRTR je ključan alat za primjenu Direktive o industrijskim emisijama EU, a obaveza njegovog uvođenja u
BiH proistječe iz Kijevskog protokola UNECE u okviru Arhuške konvencije čime se osigurava obaveza dostavljanja podataka o okolišu i način izvještavanja, te priprema za obavezu izvještavanja prema Europskoj komisiji. Od potpisivanja protokola prošlo je preko dvadeset godina, nekoliko
neuspjelih pokušaja uspostavljanja elektronskog registra za entitete i Brčko Distrikt, kao i više milijuna konvertibilnih maraka koje su utrošene u neadekvatna softverska rješenja.

„Svi smo složni da je uspostavljanje i ratifikacija PRTR protokola u BiH nužnost i temelj na osnovu kojih javnost može da djeluje, prati i prijavljuje neregularan rad zagađivača. Godinama smo u vrhu liste najzagađenijih zemalja u Europi, ali to teško možemo da dokažemo u praksi i prema
međunarodnim konvencijama, osim u situacijama kada dođe do direktnog ugrožavanja okoliša i zdravlja ljudi, te vidljivog zagađenja – upravo zato što nemamo javno dostupne i provjerene podatke“, kazala je Majda Ibraković iz udruženja Eko forum.

Bez obzira na to što naša zemlja još uvijek nije ratificirala PRTR protokol, ostvaren je blagi napredak u uspostavljanju registra u proteklom razdoblju i realizirano je nekoliko poboljšanja u pogledu uspostavljanja PRTR online baze podataka. Uz donatorsku pomoć uspostavljene su četiri harmonizirane baze podataka, po jedna za oba entiteta, Brčko Distrikt i jedna zbirna baza podataka na državnom nivou, cime bi se omogućilo I izvještavanje prema EU. Ključno je da se sistem sada počne koristiti u praksi, te da se operatori, institucije, građani i civilno društvo adekvatno informiraju o korištenju novih baza podataka, što je jedan od ciljeva i ove javne diskusije.

„Uloga ovog registra je informativna i PRTR služi da javnost ima pristup informacijama o tome koliko koji zagađivač ispušta onečišćenja u okoliš. Javnost i civilno društvo tako može djelovati kao korektivni faktor, jer može otkriti pojavu netočnih ili nepreciznih podataka, ali i detektirati žarišta
zagađenja po uzrocima. Tek kad budemo imali informacije o izvorima zagađenja, možemo provoditi mjere za zaštitu okoliša koje zaista daju rezultate“, poručio je prof. dr. Samir Lemeš.

Pristup informacijama o okolišu, kao što je PRTR protokol, jedan je od stubova Aarhuške konvencije, obaveza BiH prema Sofijskoj deklaraciji o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan i jedan od osnovnih preduvjeta za približavanje Europskoj uniji.