Prevencija treba biti na prvom mjestu u borbi protiv terorizma
U organizaciji HKD Napredak, podružnica Široki Brijeg u hotelu Park u Širokom Brijegu održana je promocija knjige „Mediji i suvremeni terorizam“ autora dr. sc. Marka Banožića. Ispunjena dvorana hotela „Park“ svjedočila je značaju autora i interesu za njegovo znanstveno-stručno djelo. Izlazak knjige bio je i povod da s autorom Banožićem razgovaramo o suvremenom terorizmu kao sigurnosnoj prijetnji te o znanstvenom doprinosu njegove knjige.
Knjiga “Mediji i suvremeni terorizam” izazvala je veliko zanimanje javnosti, posebno stručne javnosti. Koliko je terorizam opasan za Bosnu i Hercegovinu?
Terorizam jedan od glavnih prijetnji sigurnosti suvremenog svijeta i danas ima globalni dohvat kakav nije imao prije globalizacije i informacijske revolucije.
Terorističke organizacije imaju tendenciju ranog usvajanja novih tehnologija, gdje posebno ističem tzv. Islamsku državu koja se prva prilagodila digitalnom okruženju. Još prije desetak godina Islamska država imala je registrirano oko 25 000 Twitter adresa na kojima su slali jedno oko 200 000 manipulativnih poruka prema potencijalnim pristašama. Takva komunikacija između terorističkih organizacija i moguće baze pristaša bez presedana je u povijesti. S prosjekom od 65 boraca na milijun stanovnika Bosna i Hercegovina je bila prva u europskim zemljama po broju odlazaka građana na ratišta u Siriju i Irak. Radi se o broju od 330 građana, 188 muškaraca od kojih je 50 poginulo na području Islamske države, a 47 ih se vratilo, 61 žena od kojih je jedna poginula i osam ih se vratilo, te 81 dijete od kojih je 22 vraćeno na područje BiH. Budući da je BiH od 2014. godine kriminalizirala odlaske na stranu ratišta dosad su pravosudna tijela izrekla ukupno 190 godina i 5 mjeseci kazne zatvora za navedena djela i iako se brojka čini velikom ipak BiH daje najblaže sankcije u Europi za takva djela. Ističem kako BiH najviše prijeti suvremeni terorizam koji karakterizira iskorištavanje vjere u terorističke svrhe, ali terorizam nije svojstven jednoj vjeri, naciji, zemljopisnom području te su se njime koristili i koriste razni akteri.
Koje su glavne poruke knjige “Mediji i suvremeni terorizam”?
Glavne poruke knjige „Mediji i suvremeni terorizam“ su da Bosna i Hercegovina mora stvoriti arsenal naoružanih mjera u borbi protiv terorizma, prevencija mora biti na prvom mjestu, a represija je zadnja linija obrane. Nakon provedenog empirijskog istraživanja u knjizi sam osmislio komunikacijsku strategiju i komunikacijske planove borbe protiv terorizma u Bosni i Hercegovini. Konkretno, u knjizi sam preporučio osnivanje Komunikacijskog centra za borbu protiv terorizma pri Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine, a koji bi bio nositelj svih komunikacijskih aktivnosti usmjerenih prema prevenciji terorizma. U tom centru bili bi angažirani komunikacijski stručnjaci, psiholozi, vjerski službenici i drugi koji bi svojim stručnim znanjem mogli mnogo pomoći u prevenciji terorizma, kao i prepoznavanju radikalizacije. Mišljenja sam da pripadnici sigurnosnih agencija zbog velikog obujma posla koji obavljaju ne stignu dovoljno i kvalitetno djelovati na preventivnom planu.
U knjizi ste preporučili i sadržaj pravilnika izvještavanja o terorizmu za medije u BiH?
Odgovorne uređivačke politike u medijima mogu poslužiti kao moćno sredstvo za kontekstualizaciju, vrijednosno određivanje, relativizaciju ili osudu terorističkih sadržaja. Mediji u BiH još uvijek ne koriste taj korektivni potencijal. U izvještavanju o sigurnosnom aspektu odlaska na stranu ratišta znatno su skloniji emocionalizaciji, senzacionalizmu i proizvodnji straha nego odgovornom i kompetentnom novinarstvu. Primjerice, mediji ne bi trebali lako nazivati neki događaj terorističkim aktom, dok ne dobiju službenu potvrdu od nadležnih tijela (policije, tužiteljstva…). Točnost izvještavanja je važnija od brzine. Mediji moraju izvještavati umjerenim tonom kako ne bi učinili da fenomen terorizma ili njegovi akteri izgledaju veći nego što to oni u stvarnosti jesu. Uloga medija je ključna kada je riječ o percepciji terorizma i terorista u javnosti. Stoga ističem kako je po ovom pitanju potrebna dodatna specijalistička edukacija urednika i novinara, kao i uspostava elementarnih standarda u izvještavanju o terorizmu.
Iz životopisa autora:
Dr.sc. Marko Banožić rođen je 1982. godine u Mostaru, nastanjen u Širokom Brijegu, oženjen, otac troje djece. Osnovnu i srednju školu završio je u Širokom Brijegu, te kao maturant širokobriješke gimnazije objavio zbirku pjesama Sjene noći. Diplomirao na Sveučilištu u Mostaru 2005. godine, a 2007. godine diplomirao na Policijskoj akademiji u Sarajevu. Na poslijediplomskome studiju Jezici i kulture u kontaktu Sveučilišta u Mostaru 2010. godine obranio znanstveni magistarski rad i stekao akademski stupanj magistra znanosti. Doktorsku disertaciju obranio 2022. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i stekao akademski stupanj doktora znanosti na informacijsko-komunikacijskom polju. Predavač na studiju Kriminalistike i sigurnosnog menadžmenta Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Od 2007. godine zaposlenik Ministarstva unutarnjih poslova Županije Zapadnohercegovačke. U razdoblju od 2001. – 2005. godine dopisnik Večernjeg lista BiH. Autor je više znanstvenih i stručnih radova iz područja sigurnosti, komunikologije i medija. Sudionik je znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu. Ponosni je član HKD Napredak.
Obican.info / B.M.
