Za Dan zaljubljenih, rock grupa Adastra donosi novu dozu emocija – objavljuje spot za pjesmu “Zahvaćen plamenom”s petog studijskog albuma “Tajni prolaz”. Ova snažna balada progovara o ljubavi koja ne prestaje gorjeti ni kad postane samo uspomena.
Spot je sniman u Budimpešti, u autentičnom, starinskom, no profinjeno renoviranom obiteljskom stanu frontmena benda Jeronima Marića. Atmosfera prostora, s dušom prošlih vremena, savršeno oslikava melankoliju pjesme i sjećanja na nekadašnju bliskost.
Posebnu vizualnu priču donosi Anamarija Lovrenčić, koja u spotu utjelovljuje tajanstvenu ženu iz prošlosti. Snimljene su upečatljive scene na Mostu slobode (Szabadság híd) i uz obale Dunava gdje simbolika rijeke odražava tok uspomena i nemogućnost povratka na staro. Njena odjevna kombinacija inspirirana secesijskim stilom, kao i intrigantne maske koje nosi, dodatno naglašavaju koncept – skriva li prošlost svoje pravo lice ili ga samo mijenja s vremenom?
Stihovi pjesme diraju u srž izgubljene ljubavi:
“Dal’ te boli kad se sjetiš I osjećaš li to Da si ostavila nekog Zahvaćenog plamenom?”
U spotu su članovi Adastre u elegantnim odijelima, u nesvakidašnjem vizualnom identitetu koji dodatno pridonosi estetici i atmosferi nostalgije, čežnje i neizrečenih osjećaja.
Pjesma “Zahvaćen plamenom” i njen vizualni identitet ne govore samo o ljubavi, već i o tragovima koje ona ostavlja – neki nikada ne prestaju gorjeti.
Adastra vas poziva da se 14. veljače prepustite emocijama i uronite u ovu snažnu glazbenu priču!
Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne poziva vas na književnu tribinu – predstavljanje knjige Ante Marinčića, Veliki kašalj moje babe ili Pokretne slike vječnosti. U programu, uz autora, sudjeluju: Marijan Mandić i Zvonimir Mikulić.
Promocija će se održati u Maloj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru, u ponedjeljak, 17. veljače 2025. u 19 sati.
U nakladi Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne objavljena je 2024. knjiga Ante Marinčića Veliki kašalj moje babe ili Pokretne slike vječnosti. U izvodima iz recenzija istaknuto je kako „Autor kroz stranice knjige nudi mnoštvo različitih znanstvenih teorija koje nude odgovore na ta velika pitanja; od dokazanih svjetskih umova koji su zadužili čovječanstvo svojim djelima, do raznoraznih većih i manjih diletanata uvjerenih da su upravo oni ti, odabrani, sveznajući, koji imaju pravi odgovor na svako, pa i to pitanje.
A pravog odgovora nigdje. Sve jedan promašaj veći od drugoga. Tipična ljudska zabluda koja se ponavlja stoljećima; čovjek sebe postavlja u središte svega, kao da je čovjek mjera stvari”, navodi Zvonimir Mikulić.
„Roman je podijeljen u šest poglavlja, gdje redoslijedom prati svjetsku astronomsku znanost i poimanje Boga, kao i današnjeg svijeta. S jedne strane su veliki astronomski umovi, timovi, sveučilišta, instituti, umjetna inteligencija, fizičari, matematičari, filozofi, veliki svjetski ateisti, a na drugoj strani autor navodi glas Biblije i Božje Providnosti. Autor se pozabavio životom na Zemlji, od Adama i Eve i ljudskom civilizacijom. Razmotrio je ljudsko dobro i zlo na Zemlji, od civilizacija starog Istoka sve do ovog rusko-ukrajinskog rata. Dohvatio se ateizma i nemorala u današnjem društvu, gdje se dovela u pitanje čak narav muškarca i žene, s velikim pitanjem gdje će biti kraj ljudskoj nastranosti, kako će i kada Svevišnji nastupiti, kako će spasiti čovjeka, što će biti sa Zemljom i beskonačnim svemirom “, kazao je Marijan Mandić.
Anto Marinčić
Anto Marinčić (Čusto Brdo kod Žepča, 22. studenoga 1954.) osnovnu školu pohađao je u Čustom Brdu i Maglaju, a srednju u Maglaju. Po zanimanju je strojar visokotlačnih kotlova ATK i parnih turbina. Sudionik je Domovinskoga rata, javnoga, kulturnoga i političkoga života.
Na natječaju RO „Natron“ dobitnik je prve nagrade za literarni rad. Na Napretkovom natječaju za kratku priču, u Žepču 2002., dobitnik je treće nagrade. Na natječaju međunarodnoga instituta za književnost ERATO pjesma „Jeka“ uvrštena mu je u knjigu najljepših lirskih pjesama na tom natječaju. Suradnik je na scenariju za dokumentarni film „Žepče na rijeci Bosni“, koji je HRT prikazao 1996. Na natječaju Federalnoga ministarstva obrazovanja, Odjela za kinematografiju, otkupljen mu je scenarij za dokumentarni film „Ima l’ igdje ljepšeg kraja?“. Desetak godina redovito je pisao za Hrvatsko slovo, a od 2009. ima svoju kolumnu u australskom Hrvatskom vjesniku.
Živi u Čustom Brdu, općina Žepče.
Objavljena djela
S onu stranu, roman, Zagreb, 1997.
Općina Žepče ili ključ za funkcioniranje Federacije Bosne i Hercegovine, Zagreb, 2000.
Bosna i Hercegovina – bijeda nerazumijevanja nerazumijevanje bijede, Vitez, 2004.
Na izvoru strasti, roman, Mostar, 2005.
Mudžahedinova žena, roman, Split, 2007.
Kad ćeš naučit?, kratke priče, Mostar, 2009.
Majstor iluzija, roman, Žepče, 2010.
Rafaelo, roman, Mostar, 2012.
Potom je sve utihnulo, roman, Sarajevo – Vitez, 2014.
Lijepa naša – Draga Naša, Vitez, 2017.
Rebro, roman Mostar, 2018.
Die Frau eines Mudjahedins, roman, Norderstedt, 2018.
I kao zauvijek, roman, Zagreb, 2023.
Veliki kašalj moje babe ili Pokretne slike vječnosti, Mostar, 2024.
Ovogodišnji ciklus koncerata Simfonijski orkestar Mostar započinje koncertom klasične glazbe naslovljenim INCANTESIMO. Riječ je o istinskoj čaroliji koju će posjetiteljima priuštiti solistice na violi, majka i kći, Etleva i Farah Karadža iz Sarajeva.
Na programu su djela Franza Schuberta, Felixa Mendelssohna i Šime Dešpalja.
Vrlo rijetko izvođeno djelo „Moba“ evocira svojim naslovom i koncepcijom na zlatno doba ljudskoga roda, podsjećajući nas na uho koje sluša, pogled koji potiče i ruku koja pomaže onda kad je to potrebno. Kakve veze ova šarmantna priča ima s programom koncerta? Bijaše ne tako davno vrijeme, kad ljudi življahu od plodova svoga rada. Što posiješ, to požanješ. Koliko uzgojiš, toliko imaš. A vrijeme berbe bilo je vrijeme radosti, u kojem je, prema pričama naših baka, svaki dan jedna kuća bila domaćin mobi, sijelu na kojem se pomagalo domaćinu pohraniti ubrana dobra kako bi se lakše prezimilo. Pjesmu i igru, radost koja pobjeđuje umor, maestro Dešpalj je čuo, zapamtio i iskoristio za svoje djelo „Moba“, koristeći upravo te motive za teme svojih preludija, korala i fuge, stvarajući tako jedan dragulj suvremene hrvatske glazbe, nažalost, nedovoljno izvođen.
Iz pera maestra Schuberta, osim evergreena „Ständchen“ u aranžmanu za orkestar, svakako je zanimljiv naslov „Arpeggione sonata“. Instrument koji je bio kratkog vijeka, rijetko se svirao, a nalikovao gitari. No djelo je ostalo živjeti i danas se najčešće izvodi na violi.
U drugom dijelu koncerta glazbenici će izvesti Simfoniju u C-duru, koji je Mendelssohn napisao u dobi od 17 godina. Njega smo navikli slušati u velikim orkestrima u društvu najvećih, a sad ga gledamo kao tinejdžera koji svojom simfonijom za gudače pokušava na sebe svrnuti pozornost i u tome itekako uspijeva.
Dirigent je Ivan Hut iz Dubrovnika, s kojim Simfonijski orkestar Mostar njeguje plodnu suradnju.
Koncert INCANTESIMO bit će održan u nedjelju, 23. veljače 2025. u kapelici Crkve sv. Petra i Pavla u Mostaru s početkom u 19:00 sati. Ulaz je slobodan.
U organizaciji Fonda za zaštitu okoliša HNŽ-a, a u suradnji s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, Fondom za zaštitu okoliša FBiH, Vladom Hercegovačko-neretvanske županije, Ministarstvom trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a, institucijama RS-a i Međunarodnom akademijom održivoga razvoja, danas je u hotelu Mostar otvoreno Stručno savjetovanje odnosno interaktivna radionica pod nazivom ”Informacijski sustav upravljanja otpadom, opasnim supstancama i zagađivačima prema zakonskim propisima u BiH”.
Predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač službeno je otvorila skup, a u pozdravnom je govoru istaknula izvrsnu suradnju organizatora i suradnika ove radionice koja će, kazala je, pomoći bolje osvijestiti ukupnu društvenu zajednicu o bitnosti skrbi za našu životnu sredinu.
– Ovaj će nam skup pomoći bolje razumjeti zakonske propise i naše međunarodne obveze vezane za upravljanje otpadom i opasnim tvarima, pomoći će nam poboljšati operativne prakse, osnažiti međusektorsku suradnju, također i posložiti strategiju daljnjih koraka. U konačnici, otvara nam važan prostor za osobito bitnu razmjenu iskustava i znanja s ovoga područja. Svjesni smo kako je naš okoliš višeslojan i složen sustav te kako, polazeći od te činjenice, samostalno ne možemo do kraja razumjeti i odrediti stvarnu i sveobuhvatnu sliku stanja u njemu. Zato su ključni suradnja, komunikacija, koordinacija, uspostava, održavanje i stalno unaprjeđivanje informacijskoga sustava zaštite okoliša s više uvezanih baza podataka, i to sa svih razina vlasti i međusobno uvezanih mjerodavnih institucija – kazala je Buhač, dodavši kako danas slušamo i o promjenama koje europske uredbe, različite zakonske obveze i drugi posebni zahtjevi donose u sektoru upravljanja otpadom, ali i o izazovima s kojima se u praksi susreću resorna tijela, operateri, zdravstveni, industrijski i akademski subjekti kada je ovaj segment u pitanju.
– Uvjerena sam kako će današnja konstruktivna rasprava iznjedriti smjernice za jasno planiranje daljnjih postupaka, u stalnoj međusobnoj koordinaciji svih razina vlasti u BiH, pa i nevladinoga sektora u državi, s našim europskim partnerima. Mi smo, u Vladi HNŽ-a, i u svojim strateškim dokumentima predvidjeli konkretne aktivnosti vezane za odgovorno, dugoročno upravljanje otpadom, sve s ciljem očuvanja i zaštite našega podneblja, proaktivnoga djelovanja na suzbijanju širenja zaraznih i malignih oboljenja, ali i ukupnoga unaprjeđenja kvalitete života naših sugrađana. To je i razlog zašto podupiremo kako ovaj skup tako i druge slične aktivnosti koje nas vode boljemu sutra za našu zajednicu, ovu županiju i cjelokupnu BiH – poručila je predsjednica Vlade HNŽ-a.
Nazočne su pozdravili i ravnateljica Fonda za zaštitu okoliša HNŽ-a Ana Buljubašić, kao i ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a Emil Balavac.
Titov brod “Galeb” u ponedjeljak je dotegljen iz kraljevičkog brodogradilišta Dalmont u riječku luku i privezan uz Molo longo, glavni lukobran riječke luke. Privezan je uz dvije restaurirane dizalice, gdje će za nekoliko mjeseci početi djelovati kao brod muzej. Obnavljan je u kraljevičkom brodogradilištu od 2019. godine. Koliko je nas je (dosad) koštao spomenik komunističkom diktatoru i zločincu?
“Galebom” su poglavito impresionirani bivši i sadašnji gradonačelnici Rijeke, Vojko Obersnel i Marko Filipović (SDP), čija stranka vlada Rijekom još od razdoblja Drugog svjetskog rata.
Stječe se dojam kako ovaj projekt tvrde riječke ljevice predstavlja simbol grada, nešto poput Dubrovačkih zidina, zadarskih Morskih orgulja ili pulskog Amfiteatra.
Nema nikakve sumnje kako su u “Galeb” utrošeni milijuni eura iz jednog razloga – kako bi se lik i djelo Josipa Broza Tita, kao i njegova jugoslavenska ostavština, predstavili u pozitivnom smislu. Teško je povjerovati da ću u muzejskom postavu na brodu biti riječi o totalitarnoj naravi njegove vladavine i krvavim temeljima na kojima je sazdana Jugoslavija – tamnica Hrvata.
‘Galeb’ – povijesni ili ideološki muzej?
Na službenim stranicama Grada Rijeke o brodu je istaknuto sljedeće: „Brod ‘Galeb’ bio je jedan od ključnih detalja jugoslavenske socijalističke ikonografije. Povijesna važnost broda proteže se i u međunarodne okvire, jer je upravo na njegovoj palubi začet pokret nesvrstanih, a zahvaljujući diplomatskim aktivnostima jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita, na ‘Galebu’ je gostovala svjetska politička elita tog vremena, ali i brojne druge slavne osobe“.
Nesumnjivo, Tito i jugoslavenska prošlost Hrvatske dio su naše povijesti. Međutim, pitanje je kako se ta prošlost predstavlja javnosti i poglavito mladima. Kao muzej, “Galeb” ima svu legitimnost postojanja, no jedino ako će postav odgovarati povijesnim činjenicama i predstaviti istinsku narav Titove vladavine koja je obilježena terorom i strahovladom.
‘Galeb’ u Silama Osovine
Ukratko, “Galeb” je 1936. započeo svoj dug i turbulentan život kao trgovački brod kojim se prevozilo južno voće. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Italija ga je koristila u ratne svrhe kao prateću krstaricu i sredstvo prijevoza mesa talijanskim trupama u Libiji gdje je i pretrpio svoje prvo oštećenje, od strane britanske mornarice. Dotegljen je u 1941. u Trst. Italija je još za vrijeme trajanja popravka kapitulirala, a brod je preuzeo Treći Reich.
Preimenovan je u Kiebitz, te je postao minopolagač. Tijekom 1944. postavio je više od 5000 mina u Kvarneru i sjevernom Jadranu, a 5. studenog 1944. u Riječkoj luci potopilo ga je savezničko ratno zrakoplovstvo. Kraj rata dočekao je na dubini od 22 metra.
Gradskim novcem kupio ga je Vojko Obersnel
Početkom 1948. brod je izvađen iz mora te potom obnovljen u pulskom brodogradilištu gdje je vrlo luksuzno i moderno uređen i predan Jugoslavenskoj ratnoj mornarici kao školski brod “Galeb”.
Brod je i danas poznat kao ploveća rezidencija jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita, piše na službenim stranicama Grada. Diktator Tito Galebom je putovao 14 puta posjetivši 18 zemalja na tri kontinenta – Europi, Aziji i Africi. Tijekom posjeta Galebovom palubom prošli su mnogi državnici. Kao i slučaju sprovoda komunističkog zločinca, i ova se činjenica navodi kao vrijednost sama po sebi.
By Zdravko Pečar – Museum of African Art, CC BY-SA 4.0,
Početkom Domovinskog rata 1991. brod je iz Pule odvezen u crnogorsku luku Boku Kotorsku. Tu ostaje vezan do kraja 1990-ih, kada ga kupuje grčki brodovlasnik s namjerom napraviti luksuznu jahtu za bogatu klijentelu. Galeb je odtegljen u Remontno brodogradilište Viktor Lenac. Zbog nedostataka novaca i spleta raznih okolnosti u Brodogradilištu Viktor Lenac, brod nije obnovljen. Ministarstvo kulture proglasilo ga je kulturnim dobrom 10. listopada 2006. godine.
Godine 2009. tadašnja gradska vlast, na čelu s Vojkom Obersnelom, odlučila je kupiti brod na sudskoj dražbi za 150.000 dolara, nakon što je vlasnik ignorirao upozorenja lokalne i državne vlasti o zapuštenosti plovila.
Foto: Fah, Vojko Obersnel
Mediji su s oduševljenjem popratili dolazak ‘Galeba’
Najava svečanog otvorenja muzeja na vodi najavljena je za 9. svibanj. Brodu sada predstoji uređenje interijera kako bi se mogao postaviti postav muzeja. Mainstream mediji koji su popratili ovaj „svečani trenutak“ dotegljenja Galeba u riječnu ulogu događaj su predstavili tek kao puku atraktivnu i novu turističku destinaciju, izbjegnuvši spomenuti činjenicu da je riječ o spomeniku u čast komunističkom diktatoru i zločincu Titu.
Ravnatelj Muzeja grada Rijeke Mladen Urem poručio je kako će postav muzeja „korelirati sa sadašnjošću pa će slati poruku mira i suradnje među ljudima u današnje vrijeme puno ratova i konflikata“. Kako se mir i suradnja među narodima uklapa u lik i djelo jednog komunističkog diktatora, nije objasnio. Kako će pak izgledati postav, odlučit će Nikolina Jelavić Mitrović.
Multimedijski interaktivni stalni postav broda muzeja sastojat će se od četiri osnovne tematske cjeline: povijest broda RAMB III/Kiebitz/Galeb od 1938. do 1990. uz poveznice s poviješću Rijeke u istom razdoblju, uloga Josipa Broza Tita i njegovih putovanja “Galebom” u razvoju Pokreta nesvrstanih, život na vojnom školskom brodu i prezentacija broda kao tehnološkog dostignuća, piše HRT.
Cijena? ‘Prava sitnica’
Na taj plutajući spomenik u pet godina utrošeno je oko 14 milijuna eura, prema riječima gradonačelnika Filipovića. Gradsku blagajnu ovaj projekt stajao je najmanje 10 milijuna eura, a tijekom godina objavljivane su razne cifre, s PDV-om i bez njega. Za obnovu broda novac je dala i Europska unija – 4,2 milijuna eura. Ukupan trošak, većinom iz džepa građana, vjerojatno doseže 15 milijuna eura.
Saborski zastupnik Mosta, ujedno i Riječanin, Marin Miletić upozorio je kako je prva procjena bila da će obnova broda koštati pet milijuna eura. „A brod nije gotov, dotegljen je u luku da ga se može malo gledati, a više od tisuću kvadrata unutar broda uopće nije uređeno“, dodao je Mostov zastupnik.
Miletić: 500 djece nije upisano u vrtiće, a Grad ulupava novac u brod ‘Galeb’
Evo što je na X-u poručio Miletić: „Govorio sam u Saboru o riječkom SDP-u koji je oteo 11 milijuna eura novca od Riječana i ukupno gotovo preko 15 milijuna eura utukao u brod Galeb, a pritom nemaju za vrtićku djecu. Iako su ovim novcem mogli napraviti tri potpuno nova vrtića.
Gotovo 500 djece Grad nije upisao u svoje vrtiće, nema kapaciteta, roditelji moraju gotovo 300 eura plaćati mjesečno po djetetu jer im Grad ne želi sufinancirati dio, time dovodeći tu djecu i roditelje u potpuno neravnopravan položaj. Obveza Grada je za svoje klince osigurati dovoljan broj vrtićkih mjesta.
SDP radije ulupava novac u brod koji još nije gotov, 1.000 kvadrata za ugostiteljstvo nije dovršeno, pa ako se netko nekim čudom javi na natječaj na koji se nitko godinama ne javlja, brod opet mora u – škver. Rijeka i Primorsko-goranska županija su zaslužili promjenu vlasti. Ne onih ostrašćenih u ljevici, ne koruptivne mafije, mi smo spremni“.
Govorio sam u Saboru o riječkom SDP-u koji je oteo 11 milijuna eura novca od Riječana i ukupno gotovo preko 15 milijuna eura utukao u brod Galeb, a pritom nemaju za vrtićku djecu. Iako su ovim novcem mogli napraviti tri potpuno nova vrtića.
Parapolitička udruga Gong koja se godinama predstavlja kao „neovisni promatrač izbora“ dobrim dijelom financira se izvana, odnosno stranim donacijama. U svijetlu Trumpovog ukidanja agencije USAID (United States Agency for International Development) odlučili smo provjeriti tko od stranih faktora i u kojem obujmu financira Gong.
O financiranju udruga, poglavito u Gradu Zagrebu, naveliko pišemo u kontinuitetu. Mnoge od udruga koje primaju novac iz državnog ili lokalnog proračuna, ili jednog i drugog, često su ideološki i politički obojene, što dovodi u pitanje legitimnost i svrhu financiranja takvih organizacija iz javnih proračuna koje pune svi porezni obveznici, neovisno o njihovom političkom opredjeljenju.
Gong i politika
Bliskost Gonga i politike, čime teza o stranačkoj neovisnosti te udruge pada u vodu, najviše se očitovala u dva konkretna slučaja. U vrijeme referenduma o braku 2013. Gong se kao „neovisni promatrač izbornih procesa“ otvoreno svrstao na stranu PROTIV. Pet godina kasnije, izvršni direktor Gonga Dragan Zelić izabran je za izvršnog tajnika SDP-a. Također, Gong kao vrijednost kojom se vodi navodi i „antifašizam“, što u hrvatskom kontekstu podrazumijeva „vrijednosti“ takozvane Narodnooslobodilačke borbe, odnosno komunističke revolucije, što je nespojivo s parlamentarnom i liberalnom demokracijom za koju se Gong navodno zalaže.
Mnoge od njih financiraju se dijelom iz državnog proračuna i europskih fondova, a dijelom pak od stranih vlada i organizacija
Jedno od glavnih ciljeva Gonga danas jest uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole. Iako na prvi pogled to zvuči kao poželjna praksa, udruga jasno ne komunicira da se takav odgoj koji predlaže temelji isključivo na lijevoj ideologiji.
Gong bilježi 68% stranih donacija
Godišnji izvještaj za 2024. još nije objavljen, stoga smo podatke o stranom financiranju Gonga pronašli u izvještaju iz 2023. godine.
„Tijekom 2023. Gong je uplatio 142 949 eura poreza, prireza i doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje za radnike_ce i vanjske suradnike_ce, uključujući i PDV“, navode iz udruge. Međutim, otkuda je došao taj novac koji je otišao na plaće?
Za sufinanciranje projekata Gong je iz državnog proračuna u 2023. primio iznos od 37 725 eura. To je 5% ukupnih godišnjih prihoda.
Foto: Snimka zaslona, Godišnji izvještaj Gonga za 2023. godinu
Sredstva financiranja u 2023. većinom su dolazila od međunarodnih organizacija (Europska komisija, National Endowment for Democracy, Internews). Udio stranih donacija u ukupnim prihodima iznosi 68%. Najveći udio financiranja Gong je u 2023. ostvario od sredstava Europske komisije – kroz projekte CERV-a i Erasmuse.
Rast prihoda u 2023. godini, ali samo 5 eura donacija od građana
Nadalje, 19% financijskih sredstava u 2023. došlo je od donacija iz državnog proračuna za EU projekte i 5% za sufinanciranje EU projekata (Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske), a 8% od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba – Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva i Fonda za aktivno građanstvo – Slagalica – Zaklada za razvoj lokalne zajednice, navodi se u izvješću.
Ukupni prihodi Gonga u 2022. godini iznosili su 687 168,62 eura. Od toga, 82.850,09 eura stiglo je iz proračuna Republike Hrvatske za EU projekte. Prihodi od ugovorenih donacija iznosili su 561.564,66 eura. Od članarine je uprihođeno tek nešto više od 500 eura, a od intelektualnih usluga nešto manje od 10 000 eura.
Iduće, 2023. godine, Gong je ostvario veći prihod – 802 025,99 eura. Iz proračuna RH stiglo je 148 412 34 eura za EU projekte. Prihodi od ugovorenih donacija također su porasli, na 637 678,55 eura. Prihodi od intelektualnih usluga porasli su za više od 5000 eura.
Ono što iskače u 2023. godini je pad prihoda od članarina za 100 eura i samo 5 eura donacija od građana!
Foto: Snimka zaslona, Godišnji izvještaj Gonga za 2023. godinuFoto: Snimka zaslona, Godišnji izvještaj Gonga za 2023. godinu
Više od pola milijuna eura stranih donacija
Ukupni rashodi u 2022. iznosili su 741 101 eura, što je više od prihoda. Međutim, u 2023. rashodi su bili manji u odnosu na prihode (768 282 eura od 802 025,99 eura).
Od ukupnog prihoda u 2023. godini Gong je od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija primio 532 854,14 eura. Iz proračuna RH dobio je 186 154,95 eura. Najmanji dio prihoda dolazi od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba – 63 615,26 eura. Visoki prihodi iz stranih izvora svakako bude skepsu i pozivaju na oprez jer se ipak radi o udruzi koja želi djelovati na dva polja: u izbornim procesima i u području školstva.
Foto: Snimka zaslona, Godišnji izvještaj Gonga za 2023. godinu
U Operativnom i financijskom planu za 2024. godinu Gong je planirao uprihoditi 594 301 euro, a potrošiti 609 381 euro. Uzevši u obzir prethodna izvješća, glavnina donacija vjerojatno je i u protekloj godini stigla iz stranih izvora: inozemnih vlada i međunarodnih organizacija.
Foto: Snimka zaslona, Operativni i financijski plan Gonga za 2024. godinu
Uz gore navedene (Europska komisija, National Endowment for Democracy, Internews), Gong financira i Otvoreno društvo Georga Sorosa, The Isocrates Foundation i The Network of European Foundations.
Foto: Snimka zaslona, Gong
Pretragom američke državne potrošnje naišli smo i na donaciju State Departmenta iz 2019. u visini od 25 000 dolara. Taj novac bio je namijenjen “projektu Faktograf i borbi protiv dezinformacija u Hrvatskoj”.
Foto: Snimka zaslona, usaspending.gov
S obzirom na karakter udruge Gong, radi li se ovdje o stranom utjecaju na izborne procese u Republici Hrvatskoj?
Zajednička radna grupa komisija za izbor i imenovanje oba doma federalnog Parlamenta održala je jučer sjednicu na kojoj su obavljeni intervjui sa kandidatima za Upravni odbor RTVFBiH.
Rasim Smajlović (NiP), predsjednik Zajedničke radne grupe, rekao je za Oslobođenje da su obavljeni intervjui sa deset kandidata, a da na intervju jedino nije došao kandidat Vahid Duraković.
“Prijave svih kandidata su bile važeće i pravovremene i intervjui su prošli u korektnoj atmosferi. Radno tijelo je sastavilo rang-listu uspješnih kandidata koja je upućena Komisiji za izbor i imenovanje Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Komisija će potom prijedlog za imenovanje novih članova Upravnog odbora uputiti u parlamentarnu proceduru, gdje će Zastupnički dom imenovati članove UO RTVFBiH”, pojasnio je Smajlović.
Podsjećamo, Zajednička radna grupa komisija za izbor i imenovanje oba doma Parlamenta FBiH objavila je javni natječaj za izbor članova UO RTVFBiH u srpnju prošle godine, ali su nakon odgađanja i primjedbi na pojedine kandidate intervjui obavljeni tek jučer.
Za radikalne bošnjačke unitariste posebno sporna bila je kandidatura novinara Zorana Krešića zbog njegovih izjava u kojim kritizira unitarističke politike i upozorava na njihove katostrofalne posljedice po BiH.
“Ne bih licitirao imenima kako ne bih kontaminirao daljnji proces. Rang-lista je malo specifična zbog specifičnosti samog sastava UO, jer tu moraju biti zastupljeni kandidati iz sva tri konstitutivna naroda i iz reda ostalih. Mi smo dali naš prijedlog i uputili ga Komisiji koja može vršiti korekcije na toj listi i ne bi bilo korektno da izlazim sa imenima”, kaže Smajlović.
Ipak, kako neslužbeno saznaje sarajevsko Oslobođenje među najbolje ocijenjenim kandidatima jednoglasna podrška data je upravo Krešiću, ali da će o tome riječ dati i Komisija za izbor i imenovanje Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Osim njega i već spomenutog Durakovića, na natječaj su se prijavili Lejla Tikveša, Mirsad Ćatić, Danijela Gogić, Adnan Huskić, Irina Kolak Mandić, Edin Kotlo, Željka Marković Sekulić, Medina Mujić i Izudin Šehović.
Biraju se sva četiri člana UO RTVFBiH, jer je dosadašnjim članovima mandat istekao prije više od deset godina, a biraju se po jedan iz svakog od konstitutivnih naroda i iz reda ostalih. Novi članovi UO RTVFBiH biraju se na različito trajanje mandata od jedne, dvije, tri i četiri godine.
Inače, Federalna RTV je bastion velikobošnjačkog radikalizma i među najvećim širiteljima netrpeljivosti među konstitutivnim narodima.
Njujorški kardinal Timothy Dolan je na svojoj Facebook stranici objavio video u kojemu ne skriva svoje oduševljenje prema blaženom Alojziju Stepincu.
“U ponedjeljak je bio blagdan blaženog kardinala Alojzija Stepinca. Jeste li ikada čuli za njega? Pa, ne krivim vas. Trebali biste! Kakav je to veliki čovjek bio. Blaženi kardinal Alojzije Stepinac, jedan od zaštitnika Hrvatske. Izuzetno dobar, milosrdan, ponizan, pobožan svećenik”, započeo je američki kardinal.
“Postao je zagrebački nadbiskup i ustao protiv nacističkih i komunističkih zvjerstava. I zbog toga je bio zlostavljan… Bio je zatvoren i zapravo nakon njegove smrti, tek nedavno, kada su radili analizu, otkrili su da je polako trovan do smrti od strane komunističkih tlačitelja, što je navelo papu, svetog Ivana Pavla II., da ga proglasi blaženim kao mučenika”, poučio je svoje pratitelje o hrvatskom blaženiku.
“Mi ga volimo. I on je posebno važan za naše Hrvate. Bio sam upravo u njihovoj Župi sv. Ćirila i Metoda, ovdje u nadbiskupiji. I toliko su ponosni na blaženog Alojzija kardinala Stepinca. I mi bismo trebali biti”, zaključno je poručio kardinal Timothy Dolan.
Ljubav prema Stepincu
Naime, u ponedjeljak 10. veljače u hrvatskoj crkvi u New Yorku svečano je obilježeno Stepinčevo. Misno slavlje predvodio je upravo nadbiskup Dolan. Tada je poručio da ne morate biti Hrvat da biste voljeli Stepinca. Otkrio je i kako je Stepinac jedan od njegovih junaka još kada je kao dječak pohađao katoličku školu u St. Louisu.
Istaknuo je svoju ljubav prema Stepincu, ali i prema Hrvatima. “Hrvatski narod krase osobine kao što su: milosrđe, patriotizam, poniznost i hrabrost”, kazao je nadbiskup. Propovijed kardinala Dolana slušao je i ministar Gordan Grlić Radman koji je s Hrvatima izvan domovine proslavio Stepinčevo.
Jedna od naših najboljih pjevačica, Vanna, jučer je službeno predstavila novi studijski album “Dan po dan” koji se od ovog tjedna osim na CD-u nalazi i na LP-u. Klub Kazališta Komedija u Zagrebu bio je dupkom ispunjen Vanninim kolegama, prijateljima i rodbinom, a sjajno raspoložena Vanna ispričala je kako je sa svojim dugogodišnjim suradnikom Goranom Kovačićem stvarala album s kojim je osvojila tri nominacije za glazbenu nagradu Porin.
Sve okupljene počastila je izvedbom pet pjesama s albuma te je ponovo opravdala činjenicu da je jedna od najboljih pjevačica ovih prostora. Zajedno s mladim i talentiranim Sergejem Božićem otpjevala je naslovnu pjesmu s albuma “Dan po dan”, a upravo su s ovom pjesmom njih dvoje ušli u nominaciju za najbolju vokalnu suradnju u protekloj godini.
Punih pet godina Vanna je stvarala svoj novi studijski album na kojem su hitovi “Navika”, “U inat”, “Želja”, “Pjesma o tebi”, ali i “Puna memorija”, ultimativni hit kojim je započela rad na novom albumu. Publiku željnu njenih pjesama i sjajne energije koja je jučer doslovno prštala s pozornice počastila je i s pjesmom “Ako je vrijedilo išta” koju je za nju napisao Ante Pecotić još 2011. godine.
Na album se osvrnuo i producent albuma Goran Kovačić koji je pohvalio Vannin kantautorski rad, a kako teče proces njihovog stvaranja pjesama objasnila je Vanna:“Goranu otpjevam takt i kad on skine harme, najbitnije je kako ta pjesma zvuči. Uvijek smo gledali da svaka pjesma ima neki puls jer je to moja narav. Moja narav je da pjevam s nekim tempom u glasu, da nisam pjevač dugih sevdalinskih nota. Ja sam pjevač koji voli imati balade, ali i brze pjesme. Uvijek mi je želja da moj glas zvuči idealno za svaku pjesmu.”
Njihov rad vezan je i uz mentorstvo u tv show programima, a među okupljenim koji su s Vannom od samih početaka njene glazbene karijere poput Ilana Kabilja, Boytronica, Sandija Cenova, došli su je podržati i kolege Mia Dimšić i Davor Gobac.
“Hvala svima koji su tu večeras, za početak mojoj sestri, mojim prijateljicama iz osnovne škole, mojoj Jani, kolegicama Mariji Husar Rimac i Ivani Husar Rimac, Zsa Zsi te svima koji su sudjelovali na mom glazbenu putu jer iako je ovo album pjesama koje sam sama napisala, uživala sam pjevati i pjesme sjajnih autora poput Ante Pecotića. Hvala mom bendu, sjajnim glazbenicima koji su i večeras sa mnom”, zaključila je Vanna.
U večeri koja nije bila samo slavlje novog albuma i još jedne zaokružene glazbene priče ispunjene hitovima, već i put zahvalnosti za stara i nova prijateljstva, uživali su i brojni uzvanici. Među njima su bili Sanja Agić, dugogodišnja suradnica Vanne zaslužna za fotografije i make-up na albumu, glazbeni producent Predrag Martinjak Peggy, voditelji Dorijan Klarić i Uršula Tolj, stilist BorisBanović te mnogi drugi.
Trgovački sud u Splitu naložio je splitskoj gradskoj vlasti da u roku 15 dana s postolja spomenika autora akademskog kipara Kuzme Kovačića na gradskom trgu Pjaca mora ukloniti tekst koji je lani, po nalogu splitskog Gradskog vijeća i gradonačelnika Ivice Puljka naknadno uklesan bez autorove privole.
A o čemu se radi?
Na spomeniku kojega Splićani u žargonu zovu „štandarc“ postavljenom koncem 90-ih godina upisani su važni datumi iz gradske povijesti: gradnja Dioklecijanove palače u trećem stoljeću, doseljavanje iz obližnje Salone oko 640. godine, usvajanje prvog gradskog statuta 1240. godine, pobjeda narodnjaka na izborima 1882. godine te proglašenje samostalnosti Hrvatske 1991. godine.
Vlast Ivice Puljka nakon odluke Gradskog vijeća lani je na postolje dopisala: 26. 10. 1944., dan oslobođenja Splita od fašizma.
Kovačić je gradonačelnika Puljka i Gradsko vijeće upozorio na kršenje njegovih autorskih prava, no oni su bili stava da se njegova autorska prava odnose samo na izvedbu „štandarca“, dok tekstualni dio određuje Gradsko vijeće.
Na stranu Kovačića stala je struka – Konzervatorski odjel te Hrvatsko društvo likovnih umjetnika.
Začudna je ustrajnost splitskih gradskih službi da mogu dopisivati tekst na postojeće umjetničko djelo, tim više jer im je na čelu gradonačelnik koji dolazi iz znanstvenih krugova u kojima je poštivanje autorskih prava conditio sine qua non.
Po stavu aktualne splitske vlasti dozvoljeno je dopisivati i u Marulićevu „Juditu“
Po toj ustrajnosti moglo bi se očekivati da primjerice aktualna splitska vlast u prigodi obilježavanja obljetnice Marka Marulića u pretisku njegove epohalne „Judite“ doda malo svoga teksta pravdajući to zahtjevom pojedinih gradskih udruga kao što je to bio slučaj i u dopisivanju teksta na spomenik autora Kuzme Kovačića.
Puljak o presudi
Na presudu Trgovačkog suda danas se na svom Facebooku oglasio gradonačelnik Splita Ivica Puljak napisavši: „za nas je pripojenje Splita i Dalmacije Hrvatskoj izuzetno važan događaj u povijesti grada. Oslobođenje od fašista koji i dan danas svojataju Split i Dalmaciju je za nas važno jer je to uvjet opstanka svih nas ovdje gdje živimo od pamtivijeka“. Dodao je i da „poštuje odluku suda i da Splićani imaju pravo odlučivati što će pisati na njihovim ulicama“.
Isčitavajući tu njegovu izjavu nameće se zaključak kako je zaboravio da su Splićani 90-ih godina odlučili kakav natpis žele na ‘štandarcu’ , a koji je stajao sve do prošle godine dok ga njegova vlast nije oskrnavila, te da mu nitko ne brani platiti izradu i postavljanje novog na ko
