Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci Miloš Šolaja rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne kako postoje ideje o likvidaciji Milorada Dodika i drugih političara. „Valjalo bi definirati i tko, je li to britanska politika ili ne, ali da ima takvih ideja pouzdano se zna. Ne samo prema Dodiku nego i prema drugima“, kazao je profesor Šolaja odgovarajući na pitanje koliko su ozbiljne Dodikove tvrdnje da su ga Britanci htjeli likvidirati.
„Moguće je! U ovom svijetu ima stvari iza kojih politike država stoje. Nekih iza kojih se politike država prave da ne stoje. A ima i nekih politika gdje možete kupiti uslugu.“ Na pitanje tko su ti drugi, profesor Šolaja je rekao da je riječ o svima onim koji ne budu odgovarali određenim politikama. „Rado bih rekao, ali nemam dokaze pa se bojim da ne bi ja nastradao“, našalio se profesor Šolaja.
Rata ima ili nema
Govoreći o nedavnoj akciji SIPA-e u Istočnom Sarajevu objasnio je kako kakva god bila presuda ili odluka da SIPA nema mogućnost sama za sebe doći i reći „uhapšeni ste“ bilo da je u pitanju Milorad Dodik ili netko drugi. „Prva ocjena mnogih analitičara pa i samih sudionika procesa je bila demonstracija sile i pokušaj da se destabilizira proces, da se na neki način izazove kriza iz koje bi moglo nešto izaći. Ne mislim da bilo koji incident može stati na incidentu. Rata ima ili rata nema! Iako teško da postoji politička volja da se krene u sukob.“
„U smislu sigurnosti trebamo biti oprezni, a suđenje Dodiku je politički proces. Da je ovo ozbiljna zemlja, da postoje ozbiljni političari koji se ozbiljno bave svojim poslovima sad bi sjeli i rekli ‘ljudi što da radimo da ovo stane’.“
Dvojbe srpske oporbe i Hrvati
Otimanje hrvatske pozicije u krnjem Predsjedništva u BiH pojasnio je „šićardžijska politika“. „Bošnjacima to ne donosi puno, a Hrvati gube puno više. To je pokazivanje mišića i iskazivanje snage posebno što Predsjedništvo BiH mora donositi odluke konsenzusom.“ O inicijativi Bakira Izetbegovića da se Distrikt Brčko pripoji Federaciji poručio je kako je to kraj BiH.
Što se tiče nove koalicije na državnoj razini rekao je da je ključan kontrolni paket koji Dodik ima u Domu naroda. „S druge strane Dragan Čović je političar koji radi svoj posao, a Izborni zakon je najviši cilj Hrvata u BiH. On traži da se realizira taj interes zbog kojeg su ga neki ljudi birali. U Republici Srpskoj postoji razumijevanje za taj cilj. Ipak srpska oporba kalkulira oko toga pitanja s obzirom da moraju ostvariti potporu Trojke u Sarajevu. Ako pomognu Hrvatima da se izglasa Izborni zakon, bojim se da više nisu partneri sa Trojkom. Sve se vrti oko toga. I to je velika dilema“, pojasnio je profesor Šolaja.
Karte podjele BiH i obavještajne igre
Upitan tko crta nove karte podijeljene BiH, kazao je kako je do sada vidio dvadesetak karata te da ni jedna nije bila rezultat Daytona. Na izjavu Zukana Heleza da su karte podijeljene BiH crtali bošnjački akteri i da zbog toga nije mogao spavati kazao je kako su to „više baloni koji predstavljaju dio specijalnih operacija u kojima bi se pokazalo da sada kao počinje ustavna rasprava o BiH pa da se nešto hvata u mutnom. Mislim da to dolazi iz arsenala stranih obavještajnih službi“.
Rekao je kako su mnogi Srbi dali snažnu potporu Trumpu. „Sada je pitanje što će biti projektirana politika Trumpa u drugom mandatu. Sumnjam da će se ugasiti američko veleposlanstvo u Sarajevu koje ima oko 800 zaposlenih. Moguće je da će biti smanjen broj osoblja. Cijeli slojevi ljudi su to koristili zbog osobne koristi. To bi imalo i političke posljedice“. Što se tiče imenovanja čelnice udruge Srbi za Trumpa Olge Ravasi znam za taj slučaj da je gospođa predlagana, ali je sada to na čekanju.“
Napadi na RTV HB naznaka diktature
Kazao je kako Christian Schmidt nije dobio suglasnost za visokog predstavnika u BiH od dvije velike sile u Vijeću sigurnosti UN-a te da zato srpska strana ističe da nije legitimno izabran. „Protiv su glasovale Rusija i Kina. Mi možemo politički tumačiti jesmo li zadovoljni ili nezadovoljni, ali tako funkcionira Vijeću sigurnosti UN-a.“
Osudio je učestale napade na ekipe RTV-a Herceg-Bosne. „Iza toga stoje naznake diktature onoga tko potiče napade na novinare. Mogu biti potaknuti naredbama ili općim shvaćanjem situacije i vrijednosti. To je zaista porazno za samu političku situaciju i za slobodu izražavanja“, poručio je profesor Šolaja.
