Održana radionica “Agroekološke prakse, agrobiodiverzitet i pravo na sjeme”

Danas je na Agromediteranskom fakultetu Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru održana radionica pod nazivom “Agroekološke prakse, agrobiodiverzitet i pravo na sjeme”.

Tijekom programa, prisutni su imali priliku čuti predavanja stručnjaka, među kojima su prof. dr. Gordana Đurić i prof. dr. Ahmed Džubur, koji su govorili o održivom korištenju agrobiodiverziteta, agroekološkim praksama i mjerama za smanjenje utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu. Posebna pozornost posvećena je analizi stanja na lokalnoj razini kroz rad u grupama, čime su prisutni aktivno sudjelovali u identificiranju izazova i mogućnosti za očuvanje lokalnih biljnih sorti.

Radionica je organizirana u okviru dva projekta čiji je zajednički cilj jačanje kapaciteta lokalnih zajednica za očuvanje i održivo korištenje agrobiodiverziteta i tradicionalnih znanja i praksi, s posebnim naglaskom na njihov značaj u agroekološkoj tranziciji prema održivim poljoprivredno-prehrambenim sustavima i prehrambenoj suverenosti.

Projekte provode Fondacija „Alica“ iz Banje Luke uz podršku Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO – Food and Agriculture Organization of the United Nations) te Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci uz podršku Ministarstva civilnih poslova BiH i Ministarstva za znanstveno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.

Svrha projekta koji provodi Fondacija Alica jest jačanje svijesti o značaju agrobiodiverziteta i pravima poljoprivrednika, identifikacija zainteresiranih strana i dokumentiranje primjera dobre lokalne prakse s krajnjim ciljem povezivanja svih zainteresiranih u zajedničku inicijativu (platformu) za očuvanje i održivo korištenje ovih resursa.

Svrha projekta koji provodi Poljoprivredni fakultet jest pokretanje „živih laboratorija“ (ogledi na odabranim imanjima kod poljoprivrednika) u kojima bi se provodila istraživanja složenih interakcija fizičkih, kemijskih i bioloških svojstava tla i usjeva unutar odabranih agroekosustava. Žive laboratorije predstavljaju ulaganje u našu budućnost i ključni su korak prema osiguravanju održive i zdrave budućnosti za nadolazeće generacije.

Globalne klimatske promjene značajno su utjecale na ekonomije zemalja i prirodne ekosustave. Klimatske promjene predstavljaju jedan od najakutnijih izazova s kojima se Zemlja suočava. Biodiverzitet (uključujući i onaj tla) narušava se ljudskim djelovanjem, što dovodi do njegovog gubitka i degradacije ekosustava. To, zauzvrat, smanjuje njihovu funkcionalnost i ugrožava održivost ekosustava i bioraznolikosti, kao i ekosustavnih usluga koje su neophodne za ljudski prosperitet i život. Zdravlje tla višedimenzionalan je koncept koji uključuje njegovu sposobnost funkcioniranja kao vitalnog živog ekosustava, uz istodobnu potporu poljoprivrednoj produktivnosti, kvaliteti okoliša i zdravlju ljudi.

Raznolikost uzgajanih biljaka, a posebno lokalno prilagođenih vrsta, sorti i populacija, važna je za poboljšanje poljoprivrednog biodiverziteta uopće, biološku kontrolu štetnih organizama, poboljšanje svojstava i kvalitete prinosa usjeva, što je posredno povezano s produktivnošću i zdravljem tla. U tom smislu razvijene su dobre prakse, poput korištenja i upravljanja biodiverzitetom usjeva radi potpore oprašivanju i biološkoj kontroli u poljoprivrednim sustavima; razvoja potencijala organskih malčeva za potporu zdravlju usjeva i funkcionalnom biodiverzitetu unutar usjeva i u tlu; uzgoja međuusjeva i usjeva u plodoredu, kombiniranja sorti i vrsta u usjevima, formiranja i održavanja cvjetnih traka, obnove ili izgradnje živih ograda s korisnim vrstama, inovativnog korištenja ekološke infrastrukture i upravljanja tlom radi poboljšanja ekosustavnih usluga, kao i održivih agrošumarskih praksi radi postizanja neutralnosti degradacije tla.

Rješavanje ključnih nedostataka u očuvanju i korištenju biljnih genetskih resursa zahtijeva suradnički i multidisciplinarni pristup koji uključuje različite zainteresirane strane. Rad kroz regionalnu i lokalnu platformu s više sudionika može pružiti različite perspektive, identificirati specifične izazove i istražiti potencijalna rješenja. Ova platforma treba obuhvatiti sve relevantne aspekte: politiku, upravljanje, očuvanje, pristup i dijeljenje koristi te održivo korištenje biljnih genetskih resursa, kao i razmjenu iskustava u primjeni agroekoloških mjera.

Zahvaljujemo svim prisutnima na aktivnom sudjelovanju te pozivamo sve zainteresirane da se pridruže budućim aktivnostima u okviru ovog važnog projekta očuvanja naše poljoprivredne i biološke baštine.

Najnovije

Novi singl mlade glazbenice Ato – Drugi dio mene

Nakon debitantskog singla Kaži, mlada glazbenica Ato nastavlja svoj glazbeni put i...

Emotivna dalmatinska priča u novoj pjesmi Klape Drniš – Neće pisma

Klapa Drniš publici donosi svoj novi singl Neće pisma. Glazbu potpisuje Hrvoje...

NEUM UNDERWATER FILM FESTIVAL 2025 -Jubilarno peto izdanje počinje sutra u Neumu!

Neum, 28. – 30. kolovoza 2025. | Hotel Zenit...

Pomoć za obitelj Koljenović: Ispod oblaka nade

Obitelj iz Mostara trenutno se nalazi u izuzetno teškoj...

Nova pjesma jedinog dječjeg autorskog zbora u Bosni i Hercegovini

Dječji zbor „Suncokreti“ objavio je video spot za svoju...

Na BLAŽ Enologyju u Međugorju predstavlja se 30 vinarija iz BiH, Italije i Hrvatske

Najavljeni dani BLAŽ-a u Hercegovini već su počeli. U...

Zoster otvara Moba Street Food Festival- počinje jedinstvena gastro avantura u Mostaru

Moba Street Food Festival powered by Visa četvrtu godinu...

Zdravi, jaki i ravnopravni. Podrška Pepca djeci iz SOS Dječijih sela u BiH

SOS Dječija sela u BiH s ponosom potvrđuju uspješno...