Povodom Svjetskog dana hrane u Bihaću je, u organizaciji Agencije za sigurnost hrane i Veterinarskog zavoda Bihać, održana konferencija pod nazivom „Inovirajmo danas. Hranimo sutra” na kojoj se okupilo više od 80 predstavnika institucija iz Bosne i Hercegovine, inspekcijskih tijela, laboratorija, prehrambene industrije i akademske zajednice. Uz nazočnost i potporu predstavnika Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Bosni i Hercegovini, kroz tri panel rasprave razgovarano je o ključnim pitanjima sigurnosti hrane, obvezama subjekata u poslovanju s hranom, ulozi sustava obrazovanja u izobrazbi stručnjaka za rad u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, izazovima i potencijalu mljekarske industrije.
Direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine dr.sc. Sanin Tanković istaknuo je je da je osiguravanje dovoljnih količina zdravstveno ispravne hrane zajednički prioritet institucija, inspekcijskih tijela, veterinarskih zavoda i subjekata koji posluju s hranom.
„Svaki učesnik u lancu ima jasno određenu odgovornost, od nabavke sigurnih sirovina, preko njihove prerade i skladištenja, do distribucije proizvoda krajnjim potrošačima. Proizvodnja dovoljne količine sigurne hrane prioritet je svih nas. Mnogo je karika u tom lancu i nijedna ne smije zakazati. Ako svi odgovorno obavljamo svoj dio posla, rizike možemo svesti na minimum“, izjavio je Tanković.
Inovacije, znanost, tehnologija i očuvanje tradicionalnih vrijednosti bili su u središtu konferencije posvećene budućnosti prehrambenih sustava i sigurnosti hrane. Programom konferencije obuhvaćene su aktualne teme koje povezuju obrazovanje, znanost, tehnologiju, propise i praksu.
Direktorica JU Veterinarski zavod Bihać mr.sc. Hajida Beganović naglasila je da inovacije u proizvodnji hrane ne podrazumijevaju isključivo uvođenje novih tehnologija i povećanje količina, već i unapređenje postojećih proizvodnih kapaciteta na temelju stručnih i znanstvenih saznanja.
Predstavnik Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Bosni i Hercegovini dr. Erwin Cooreman upozorio je da nekvalitetna hrana i prekomjerna konzumacija visoko prerađenih proizvoda mogu doprinijeti razvoju kroničnih nezaraznih bolesti, među kojima su kardiovaskularne bolesti, gojaznost i dijabetes. Prema njegovim riječima, promocija zdravstveno ispravne i kvalitetne hrane važan je dio prevencije bolesti i unapređenja javnog zdravlja, zbog čega je potrebna suradnja zdravstvenog sektora s institucijama nadležnim za poljoprivredu, obrazovanje i proizvodnju hrane.
U tematskom dijelu konferencije pod nazivom „Promoviram BiH(ać)” predstavljeni su krajiški omač i krajiška trahana, prvi proizvodi u Bosni i Hercegovini koji su zaštićeni oznakom zajamčeno tradicionalnog specijaliteta. Na primjeru projekta „Smart Village” predstavljene su mogućnosti razvoja pametnih sela i primjene inovativnih rješenja u ruralnim sredinama.
Svjetski dan hrane 2026. godine poziva na snažne nove inovacije, kontinuirana ulaganja i partnerstva koja će provjerena rješenja pretvoriti iz obećanja u praksu. Međutim, najnovije inovacije nisu uvijek i najučinkovitije. Tradicionalna znanja i znanost mogu djelovati zajedno kako bi se upravljalo vodnim resursima, očuvala biološka raznolikost i unaprijedila proizvodnja hrane u promjenjivim i izazovnim okolnostima.