Odjel za humanu mikrobiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine dugi niz godina radi sanitarne preglede ljudi zaposlenih u zdravstvu te ljudi koji su prirodom svog posla vezani za proizvodnju i distribuciju hrane (restorani, trgovine, tvornice hrane).
Pored sanitarnih pregleda, Odjel već drugu godinu za redom u svome laboratoriju radi molekularnu dijagnostiku respiratornih infekcija u svrhu nadzora nad virusima gripe, SARS-CoV-2 i RSV. U sezoni 2023/2024. urađeno je 43 takva testiranja, dok je u 2024/25. do sada urađeno 35. Planovi su da u narednom periodu uvede screening na viruse koje prenose komarci (virus Zapadnog Nila), te molekularnu dijagnostiku bakterije Legionella pneumophila u vodenim sustavima.
Odjel već godinama uspješno organizira obilježavanje Europskog dana svjesnosti o antibioticima, te Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima, što ima međunarodni karakter.
“Bakterijska rezistencija prema antimikrobnim lijekovima, osim što je postala glavni klinički i javnozdravstveni problem, zahtijeva i multidisciplinarni pristup i međusektorsku suradnju. Kako bi učinkovito smanjili antimikrobnu rezistenciju, svi sektori moraju razborito koristiti antimikrobna sredstva, poduzeti preventivne mjere za smanjenje učestalosti infekcija i slijediti dobre prakse u zbrinjavanju otpada kontaminiranog antimikrobnim sredstvima. Glavna odgovornost kreće od nas samih, a onda i od zajednice na svim razinama, koja daje smjernice o racionalnom i ispravnom korištenju antimikrobnih lijekova. Važan faktor je i razvoj i uvođenje novih dijagnostičkih testova, koji bi ubrzali mikrobiološku dijagnostiku, što bi značajno smanjilo bespotrebnu upotrebu antimikrobnih lijekova. Pozitivan i važan učinak na smanjenje antimikrobne rezistencije ima i imunizacija, jer se njome postiže prevencija bolesti i smanjuje potreba za antimikrobnim lijekovima, te je vrlo važno poticati imunizaciju u zajednici”, kaže dr. Maja Ostojić, specijalista medicinske mikrobiologije s parazitologijom, voditeljica Odjela za humanu mikrobiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBIH.
Dr. Ostojić je podsjetila da je prva radionica kojom je obilježen Europski dan svjesnosti o antibioticima, te Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima održana 2021. godine, online, zbog pandemije COVID-19 i da je bila međunarodnog karaktera. Tada je, kaže dr. Ostojić, upozoreno da prekomjerna upotreba antibiotika općenito, a posebno u pandemiji dovodi do većeg stvaranja rezistentnih i višestruko rezistentnih organizama.
“Sljedeće 2022. godine, radionica je održana hibridno, a tema je bila „Prevenirajmo antimikrobnu rezistenciju zajedno“, što se referira na činjenicu da smo ju radili u suradnji s veterinarima. Svjesni smo da je za pojavu multiplo rezistentnih sojeva osim humanog sektora odgovoran i veterinarski, te poljoprivredni sektor. I ta radionica je imala međunarodni karakter s predavačima i slušačima iz ostalih država regiona. Trebam napomenuti, da smo te godine imali i pomoć studenata Medicinskog fakuleteta u Mostaru, koji su nam pomogli u provođenju ankete među slučajnim prolaznicima, o poznavanju antibiotika, korištenju istih i stvaranju rezistencije na antibiotike. Rezultati su nažalost bili poražavajući, a iz istraživanja smo uvidjeli da naši ljudi niti znaju za što se koriste antibiotici, da i sami ponekad vrše pritisak na liječnike da im propišu antibiotik, da ga kupuju u ljekarnama, da ga nepravilno uzimaju, posuđuju”, kaže dr. Ostojić.
Naredne 2023. godine, Zavod je organizirao radionicu koja je također održana hibridno, jer su sudjelovali i predavači iz SAD-a, a tema je bila „Antimikrobna rezistencija i primarna zdravstvena zaštita“.
“Na radionici su sa svog aspekta govorili o svojim izazovima u propisivanju antibiotika liječnici primarne zdravstvene zaštite, specijalisti pedijatri, specijalisti obiteljske medicine, kao i farmaceuti, kao važna spona u lancu između liječnika i pacijenta”, rekla je dr. Ostojić.
Dr. Ostojić je najavila da će se uskoro održati radionica na temu „Uloga cijepljenja u smanjenju antimikrobne rezistencije: izazovi i mogućnosti“ i podsjetila da cjepiva mogu utjecati na smanjenje pojave antimikrobne rezistencije izravno i neizravno.
“Izravno će utjecati na način da će spriječiti pojavu nekih bolesti, koje su uzrokovane bakterijskim uzročnicima, te samim tim spriječiti upotrebu antibiotika. A neizravno, cjepiva protiv virusnih bolesti će smanjiti broj virusnih bolesti, a samim tim i komplikacija, koje bi nastale uslijed tih bolesti, za koje bi se onda davali antibiotici”, rekla je dr. Ostojić.
Inače, dr. Ostojić je nacionalni koordinator za istraživanje karbapenem rezistentnog Acinetobacter baumanii (CRAb), nakon kojeg će se i naša država naći na karti europskih zemalja, koje takva istraživanja provode već dugi niz godina.
“Istraživanje će uključiti izolate CRAb od bolesnika iz 3 klinička centra (Sarajevo, Banja Luka i Mostar), te se nadamo reprezentativnim rezultatima, a provesti će se početkom iduće godine”, kaže dr. Ostojić.
Odjel za humanu mikrobiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBIH je sudjelovao i u vanjskoj kontroli kvalitete u identifikaciji i osjetljivosti bakterije Campilobacter spp, koju je vodio Europski centar za kontrolu bolesti (ECDC) i danski Statens serum institut, što je uspješno obavljeno.
Voditeljica Odjela, dr. Ostojić, je i članica Centra za kontrolu bolesti i geozdravstvene studije Akademije nauka i umjestnosti BiH (ANUBIH), te je u sklopu projekta Biosigurnost i biozaštita u osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini, sudjelovala i u pisanju knjige „Biosigurnost i biozaštita u osnovnim i srednjim školama“.
Odjel za humanu mikrobiologiju djeluje u okviru Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo FBIH i zapošljava 2 doktora medicine, jedan je specijalist mikrobiologije i parazitologije, a drugi specijalizant kliničke mikrobiologije, 2 viša laboratorijska tehničara, 3 srednja laboratorijska tehničara i prateće osoblje.