Sinoć je u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine održan poetski performans pod nazivom “San pedeset i prvi”, u povodu obilježavanja 106. godišnjice rođenja velikog bosanskohercegovačkog pjesnika Maka Dizdara. Ovaj događaj organizirala je Fondacija Mak Dizdar pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i sporta Županije Sarajevo.
Sala muzeja je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, uz prisustvo velikog broja mladih, a prisutnima se najprije obratio dr. Gorčin Dizdar, počasni predsjednik Fondacije Mak Dizdar, koji nas je podsjetio na značaj ovakvih okupljanja, podsjećanja na ljude koji su ostavili neizbrisiv trag u našoj povijesti. Također je izrazio želju da ovakvi događaji postanu tradicija, slično onima u Škotskoj gdje se već stoljećima obilježava rođendan pjesnika Roberta Burnsa kao “Burns Night”, svečana večera na kojoj se čitaju njegove pjesme i slavi škotska kultura. Namjera je, kako kaže Dizdar, da “MakDan” po uzoru na škotski “Burns Day”, postane istinski praznik bosanskohercegovačke kulture.
Nakon njega, suradnik Fondacije Đorđije Radulović se obratio publici prigodnim riječima i govorio o položaju čovjeka u suvremenom kontekstu, kako iz te perspektive tumačiti Maka, šta on znači za mlade autore/ice koji/e tek stasavaju. Podsjetio nas je i na položaj ovog književnika u bosanskohercegovačkom društvu, ali i u južnoslovenskim književnostima uopće.
Zatim je glumac, redatelj i upravnik Mostarskog Teatra Mladih Sead Đulić s prisutnima podijelio svoja sjećanja na ovog velikog pjesnika, svoje impresije, te rekao nešto više o procesu nastanka ovog performansa, koji je građen na temelju jedne od manje poznatih pjesama Maka Dizdara ,,San pedeset i prvi“.
Ova predstava u kojoj je publika istinski uživala, pretendira da bude repertoarska predstava, koja će se u narednom razdoblju, shodno pozorišnom procesu, dorađivati i korigirati. Mladi ansambl okupljen oko briljantnih stihova, pokretom, zahtjevnim a cappella pjevanjem i minimalnim scenskim elementima uspjeli su tijekom sat vremena razigrati, oživjeti i utemeljeno donijeti svoje viđenje i interpretaciju Makove poezije. Očigledno je da se ne radi o nekoj vrsti posrnuća, vještačkog oblikovanja, već je riječ o dubokom razumijevanju i pokušaju da se dokuče istine ugrađene u pjesničke redove. Publika je ansambl ispratila ovacijama, a u godinama koje dolaze, obilježavanje godišnjice rođenja Maka Dizdara postat će nezaobilazan kulturni i umjetnički događaj, baziran na vrijednostima i uzusima koji su pomalo zaboravljeni.
