O lijepa, o draga, o slatka slobodo – 1589.

Jedan od najvećih hrvatskih književnika, autor nezaboravnih stihova Himne slobodi, Ivan Gundulić rođen je 9. siječnja 1589. godine u Dubrovniku. Potomak je stare dubrovačke plemićke obitelji, a u rodnom gradu obavljao je različite javne službe: 1608. član je Velikoga Vijeća, dvaput knez u Konavlima, 1636. postaje senator, a dvije godine poslije i član Maloga Vijeća. 

Dobio je nadimak Mačica (značenje: mačkica) jer je živio mirno i vrlo povučeno. 1628. oženio se Nikom Sorkočević s kojom je imao tri sina. Duboko religiozan, kontemplativan i zaokupljen brigama za budućnost svojega grada – Republike, životni je vijek proživio u rodnome gradu, u doba koje obilježuje duh katoličke protureformacije.

U hrvatsku književnost unio je novo shvaćanje politike i svjetovno razumijevanje povijesne stvarnosti. Književnu slavu stekao je još za života, a u doba narodnog preporoda stekao je status kultnog ilirskog autoraStihove i dramska djela počinje pisati već u mladosti, no kako saznajemo iz predgovora Pjesni pokornima kralja Davida, veći dio tog, kako ga naziva, “poroda od tmine”, sam uništava. Godine 1621. u Veneciji objavljuje religioznu poemu Suze sina razmetnoga koja predstavlja inovaciju u starijoj hrvatskoj književnosti.

Dramskom tekstu vraća se 1627. godine kada piše Dubravku koja je prvi puta izvedena godinu dana kasnije. Drama će biti tiskana tek 1837., a od 1888. godine redovito se izvodi u hrvatskim kazalištima. Između ostalih uglazbili su je Ivan pl. Zajc, Jakov Gotovac, Anton Dobronić i Ivo Malec. Komad karakteriziraju snažno izraženi rodoljubni i moralistički stavovi, a zbog čestih izvedbi u 19. i 20. stoljeću Dubravka je postala Gundulićevo najpopularnije djelo. Njezini stihovi o slobodi smatraju se najljepšim stihovima hrvatske književnosti, pa je prozvana i Himnom slobodi.

Njezin uvod – O lijepa, o draga, o slatka slobodo danas znaju gotovo svi.

Posljednje godine života Gundulić posvećuje svojem najznačajnijem djelu epu Osman u 20 pjevanja. Ep je nedovršen, a nedostaju dva pjevanja, koja su pokušavali nadopisati različiti autori (P. Sorkočević, nepoznati pjesnik, M. Zlatarić; i s najviše uspjeha Ivan Mažuranić). U Osmanu Gundulić tematizira nedavne povijesne događaje vezane uz sultana Osmana II., njegov dolazak na vlast, poraz kraj Hoćima 1621. i propast.

Ivan Gundulić preminuo je 1638. godine sa samo 49 godina u rodnom Dubrovniku.

Piše: Dražen Krajcar, povijest.hr

Najčitanije

Elektro Mont Mostar raspisao natječaj za nova radna mjesta – 2 izvršitelja

Elektro Mont doo Mostar obiteljsko poduzeće koje posluje od...

Pad Zapadnog Rimskog Carstva 476. – događaj koji je zauvijek promijenio povijest (I. dio)

Piše: Matija Šerić, geopolitika.news Pad Zapadnog Rimskog Carstva koji se dogodio...

Katarina Tomić, Stanko Bošnjak i Luka Rajič: Cilj folklora je zajedništvo i sačuvati tradiciju naših starih

Članovi Hrvatskog kulturnog umjetničkog društva sv. Ante Cim Mostar...

Anes Podić: Naša priroda zatrpana je plastičnim otpadom

Predsjednik Udruge "Eko akcija" Anes Podić gostovao je u...

Dobroslav Paraga na inauguraciji Donalda Trumpa

Donald Trump bi u ponedjeljak 20, siječnja 2025. trebao položiti...

Plenković: Nećemo ići na inauguraciju Zorana Milanovića

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković dao je izjavu...

Rumunjska: Veliki prosvjedi zbog poništenja predsjedničkih izbora

Oko sto tisuća pristaša Calina Georgescua, pobjednika prvog kruga...

Meloni: ‘Soros se miješa u demokraciju, a ne Musk’

Na tiskovnoj konferenciji u Rimu, talijanska premijerka Giorgia Meloni rekla je...