Ograničeno održavanje programa prevencije HIV-a nakon prestanka grantova iz Globalnog fonda ukazuje je na značajne nedostatke u odgovoru Bosne i Hercegovine (BiH) na HIV, prema novim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Ovi nedostaci, uključujući smanjeni nadzor nad HIV-om i ograničeno prikupljanje podataka među ključnim populacijama, predstavljaju izazove za učinkovito planiranje intervencija. Povećanje broja novih slučajeva HIV-a naglašava hitnu potrebu za jačanjem programa kako bi se unaprijedio odgovor i promovirala prevencija.
„Implementacija sveobuhvatnih planova usklađenih s Regionalnim akcijskim planovima SZO-a za HIV, virusni hepatitis i spolno prenosive infekcije 2022–2030 prepoznata je kao ključno rješenje. Takvi planovi ne samo da bi unaprijedili sprovođenje intervencija za HIV, već bi omogućili i bolje praćenje napretka ka globalnim ciljevima, koji su i dalje dostižni“, izjavio je Erwin Cooreman, specijalni predstavnik SZO-a u BiH.
Također, potrebno je definirati izvodljive modele za uvođenje i širenje predekspozicijske profilakse (PrEP), dokazanog alata za prevenciju HIV-a koji bi mogao značajno smanjiti broj novih infekcija. PrEP predstavlja revolucionarni korak u prevenciji HIV-a, prema riječima Cooremana, „ali njegov uspjeh zavisi od dobro planiranih, inkluzivnih i adekvatno financiranih ulaganja. Naš cilj je osigurati da PrEP bude dostupan svim pojedincima s najvećim rizikom, a to zahtijeva suradnju vlade, pružalaca zdravstvenih usluga i civilnog društva“, zaključio je.
Međutim, da bi PrEP bio učinkovit i dostupan, potrebno je riješiti nekoliko sustavnih prepreka. To uključuje nabavku i distribuciju generičkih PrEP lijekova, kao i uključivanje PrEP lijekova i povezanih usluga u opcije zdravstvenog osiguranja. Potrebni su mehanizmi društvenog ugovaranja za uključivanje organizacija civilnog društva u pružanje zdravstvenih usluga, kao i adekvatna sredstva za ljudske resurse, testiranje i distribuciju lijekova. Decentralizacija distribucije antiretrovirusne terapije (i za prevenciju i za liječenje) i integracija samostalnog testiranja na HIV u postojeće zdravstvene usluge ključni su za jačanje okvira prevencije HIV-a u zemlji.
Zdravstvene vlasti u BiH pozivaju se da prioritet daju pristupu osnovnim opcijama prevencije i liječenja HIV-a osiguravanjem nabavke generičkih formulacija antiretrovirusnih lijekova za upotrebu u prevenciji i liječenju. Ovi lijekovi, zajedno sa povezanim PrEP uslugama kao što su testiranje, savjetovanje i propisivanje, trebali bi biti uključeni na liste esencijalnih lijekova i usluga koje pokrivaju fondovi zdravstvenog osiguranja. Također, potrebno je revidirati smjernice i protokole o PrEP-u kako bi se uskladili s najnovijim tehničkim preporukama SZO-a, te usvojiti pojednostavljene i drugačije modele isporuke usluga. Razvijanje sveobuhvatnih strateških planova za HIV, a po mogućnosti i za virusni hepatitis i spolno prenosive infekcije, je od ključne važnosti.
Kako bi se poboljšala rana detekcija i njega preporučuje se uvođenje samostalnog testiranja na HIV, integriranog u postojeće PrEP i HIV usluge. Decentralizacija distribucije PrEP-a na nivo apoteka, pokriće zdravstvenim osiguranjem, i omogućavanje direktnog pristupa testiranju na HIV, virusni hepatitis i spolno prenosive infekcije bez uputnice ili prisustva simptoma dodatno će ojačati napore u prevenciji. Revidiranje protokola za savjetovanje i testiranje na HIV kako bi bili u skladu sa smjernicama SZO-a, uključujući korištenje brzih testova od strane obučenih pojedinaca i pružalaca usluga u samoj zajednici, osigurati će inkluzivniji i pristupačniji pristup borbi protiv HIV epidemije u zemlji.
Rješavanjem navedenih izazova i prioritizacijom brzog širenja PrEP-a, BiH ima priliku značajno smanjiti broj novih infekcija HIV-om i poboljšati živote kako osoba koje su izložene riziku ili žive s HIV-om tako i njihovih porodica.