Vladimir Prelog rođen je 23. srpnja 1906. godine u Sarajevu. U rodnom gradu pohađao je pučku školu i, kako je mnogo kasnije isticao, sačuvao uspomene koje su ga pratile cijelog života. Među njima je i jedan od ključnih trenutaka europske povijesti: kao školski dječak, 28. lipnja 1914. godine, stajao je u špaliru i bacao cvijeće pred kočiju nadvojvode Franje Ferdinanda i njegove supruge Sofije.
Nakon rastave roditelja 1915. godine seli se s ocem Milanom u Zagreb. Iako se u Sarajevo više nikada nije vratio, uvijek je naglašavao kako mu je rodni grad ostao najranija i najdublja uspomena. Osnovnu školu završio je u Zagrebu, kao i prva dva razreda srednje škole, a potom se s ocem preselio u Osijek, gdje je nastavio školovanje u realnoj gimnaziji – istoj onoj koju je pohađao i drugi nobelovac, Lavoslav Ružička.
U Osijeku se, zahvaljujući profesoru Ivanu Kuriji, zainteresirao za kemiju te je već s petnaest godina objavio svoj prvi znanstveni rad. Godine 1924. maturirao je u Zagrebu i odlazi na studij kemije u Prag. Na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehničke visoke škole diplomirao je 1928., a doktorirao 1929. godine pod mentorstvom uglednog češkog kemičara Emila Votočeka.
Nakon doktorata radio je u laboratoriju kemijske veletrgovine G. J. Drize, a 1934. godine vraća se u Zagreb, gdje kao docent predaje organsku kemiju na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na poziv prof. dr. sc. Lavoslava Ružičke odlazi u Švicarsku, na ETH Zürich, gdje ostaje do umirovljenja i ostvaruje svoj najznačajniji znanstveni opus.
Osim znanosti, Prelog je bio i vrstan sportaš. Bio je državni prvak u tehničkom petoboju, a ljubav prema atletici pratila ga je tijekom cijelog života. Godine 1965. dodijeljena mu je medalja Marcel Benoist, najviše znanstveno priznanje u Švicarskoj. Deset godina poslije, 10. prosinca 1975., na dan smrti Alfreda Nobela, u Stockholmu mu je uručena Nobelova nagrada za kemiju za istraživanja u području organskih prirodnih spojeva i stereokemije. Time je potvrđen ne samo njegov dugogodišnji znanstveni rad, nego i duboka konceptualna promjena u razumijevanju kemijskih procesa.
Ni nakon Nobelove nagrade Prelog nije prestao raditi. Naprotiv, nastavio je primati mlade istraživače, među kojima i brojne kemičare iz Zagreba. Svakodnevno je boravio u laboratoriju, razgovarao s doktorandima i vodio istraživačke projekte. Njegova posljednja generacija suradnika kasnije je postala važan dio znanstvenog kadra Plive i Instituta „Ruđer Bošković“.
Početkom 1991. godine Vladimir Prelog bio je među prvim potpisnicima apela za mir u Hrvatskoj, javno prosvjedujući protiv nasilja i barbarstva. Apel je objavljen u New York Timesu 14. siječnja 1992. godine. Tekst je napisao prof. Ivo Banac, a potpisalo ga je ukupno 127 nobelovaca iz cijeloga svijeta. Inicijativu je pokrenula dr. Greta Pifat-Mrzljak s Instituta „Ruđer Bošković“ u Zagrebu, zahvaljujući suradnji s profesorima Manfredom Eigenom i Robertom Huberom. Među potpisnicima bili su, uz brojne znanstvenike, i Willy Brandt, Desmond Tutu, Dalaj Lama, Milton Friedman te književnik Camilo José Cela. Nikada prije toliki broj nobelovaca nije zajednički podržao jednu akciju.
U Švicarskoj i Češkoj, zemljama u kojima je ostavio golem znanstveni trag, Vladimiru Prelogu podignuti su značajni spomenici. U Sarajevu se danas na kući u kojoj je rođen nalazi spomen-ploča, a njegovo ime nosi i jedna prigradska ulica. U znak sjećanja na Nobelovu nagradu iz 1975. godine, 12. prosinca proglašen je Danom znanosti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Kao nekadašnji stipendist HKD-a „Napredak“, njegovo ime danas nose Fond za stipendiranje i Sveučilište Ivo Andrić – Vladimir Prelog. Proglašen je počasnim građaninom Zagreba (1989.), Sarajeva (1992.) i Osijeka (1994.).
Zahvaljujući Matici hrvatskoj Mostar i njezinu tadašnjem predsjedniku Josipu Muselimoviću te Hrvatskom kulturnom društvu „Napredak“ i tadašnjem predsjedniku prof. dr. sc. Franji Topiću, u Mostaru je 2012. godine otvoren Park nobelovaca. Uz nazočnost predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića i brojnih uzvanika, spomenik Ivi Andriću otkrili su gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić i Josip Muselimović, dok su spomenik Vladimiru Prelogu otkrili veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Tonči Staničić i prof. dr. sc. Franjo Topić. Autor spomenika je akademski kipar Zoran Jurić.
„Tako, kao nigdje u svijetu, dva suvremenika, dva nobelovca iz jedne male zemlje i jednog malog naroda stoje u jednom parku, na svega nekoliko metara jedan nasuprot drugome“, istaknula je tom prigodom Mira Pehar, članica Predsjedništva Matice hrvatske Mostar.
Vladimir Prelog preminuo je 7. siječnja 1998. godine u Zürichu, u 91. godini života. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su u Zagreb i položeni na groblju Mirogoj.
Miroslav Landeka