Prekoračenje rokova, dostavljanje odgovora koji su nepotpuni ili slanje informacija u obliku koji nije propisan zakonom samo su neki od pokazatelja neozbiljne i proizvoljne primjene zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini, zbog čega je građanima otežan pristup podacima koji su po svojoj prirodi javni.
Skoro polovina javnih organa ne odgovara na zahtjev za slobodan pristup informacijama u zakonskom roku odgovara a tek nešto više od trećine institucija odnosno 140 od 394 obuhvaćenih istraživanjem, dostavilo je sve tražene podatke u zakonskom roku, pokazatelji su istraživanja koje prezentirano danas u Sarajevu u sklopu Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama.
„Pristup informacijama jeste ključni pokazatelj stupnja demokratičnosti države i to je mehanizam koji građanima daje mogućnost sudjelovanja u javnim procesima“ izjavila je Aurélie Valtat, šefica Odjela za europske integracije, politička i ekonomska pitanja pri Delegaciji Europske unije u BiH u svom obraćanju na otvaranju konferencije „Izazovi pristupa javnim informacijama u BiH: Od usvajanja zakona do primjene“.
„Sloboda pristupa informacijama je jedan od temelja transparentne i odgovorne javne uprave ali i tekovina na kojima počiva ideja EU te napredak na tom polju predstavlja jedan od najvažnijih aspekata za razvoj demokratije“ dodala je Valtat.
Istraživanje, koje je Transparency International u BiH sproveo u suradnji s organizacijom „Vaša prava“ Bosne i Hercegovine u okviru projekta „Access for all – Jačanje pristupa informacijama za sudjelovanje građana“ uz podršku Delegacije Europske unije u BiH, obuhvatilo je 394 javna organa na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini, a tražene su informacije o izdvajanjima za plaće, zapošljavanju u 2022. i 2023. godini, te ugovorima o djelu zaključenim u posljednje tri godine.
Podaci ukazuju da javni organi svoje odbijanje dostavljanja podataka najčešće pravdaju zaštitom osobnih informacija, kao što je u slučaju s detaljima ugovora o djelu za koje je većina institucija da tvrdila da nisu od javnog interesa, usprkos zakonskim odredbama ali i tumačenjima Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH koji primanja zaposlenih u javnom organu ne uživaju isti stupanj zaštite privatnosti.
Istraživanje je ukazalo na vidljivu razliku u postupanju između razine vlasti u Bosni i Hercegovini, pa su tako ministarstva na razini BiH u zakonskom roku odgovorili u 88,9% slučajeva, dok je tek 68% županijskih ministarstva odgovor dostavilo na vrijeme. Podaci također pokazuju da, iako se sporovi zbog kršenja zakona o slobodi pristupa informacijama rješavaju u okviru jedne do dvije godine, postoje značajna odstupanja pa je tako Županijsku sud u Novom Travniku odluku donio za svega mjesec dana, dok se na odluku Županijskog Suda u Sarajevu čekalo od siječnja 2019.
„Cilj zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH jeste osigurati da informacije pod kontrolom javnog organa predstavljaju javno dobro te da promovira veću transparentnost i odgovornost tih javnih organa, dok analiza primjene ovog zakona pokazuje da to nije slučaj“ rekao je Marko Vujić, suradnik za pružanje pravne pomoći u TI BiH ALAC.
TI BiH je u proteklih pet godina pokrenuo 93 upravna spora protiv javnih organa zbog kršenja zakona o slobodi pristupa informacijama a sam podatak da je 86% riješenih predmeta bilo u korist Transparency International u BiH govori da javni organi nedovoljno precizno tumače zakon, umanjujući značaj javnog interesa prilikom odluke da ne objave podatke koji su im traženi.
Ovo istraživanje potvrđuje ranije nalaze i analize koje je radio TI BiH kako javni organi pokazuju nezadovoljavajući stupanj transparentnosti i zaštite javnog interesa stvarajući svojevrsnu pravnu nesigurnosti u postupku dobivanja javnih informacija. TI BiH je ranije ukazao da nakon usvajanja četiri reformska zakona značajna za europski put Bosne i Hercegovine, među kojima se nalazi i novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na razini BiH nije ubrzano objavljivanje podataka od javnog interesa te nisu zabilježeni pozitivni pomaci.