Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović položio je danas u Kninu vijence u čast svim poginulim i preminulim braniteljima. U objavi na platformi X, Čović je istaknuo važnost očuvanja povijesnih činjenica i dostojanstva svih hrvatskih branitelja.
„U ime hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, kao predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, u Knin sam zajedno s vodstvom položio vijence svim poginulim i preminulim braniteljima. Naša je vječna dužnost čuvati povijesne činjenice i dostojanstvo svih hrvatskih branitelja“, napisao je Čović.
U ime hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, kao predsjednik Hrvatskog narodnog sabora #BiH, u #Knin sam zajedno s vodstvom 🇭🇷 položio vijence svim poginulim i preminulim braniteljima. Naša je vječna dužnost čuvati povijesne činjenice i dostojanstvo svih hrvatskih branitelja. pic.twitter.com/xIcx8WDcrN
— Dragan Čović (@Dragan_Covic) August 5, 2024
Hrvatska u ponedjeljak slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 29. obljetnicu vojno-redarstvene operacije “Oluja”, kojom je u tri dana oslobođeno 11.000 četvornih kilometara okupiranog područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.
Vojno-redarstvena operacija Oluja započela je 4. kolovoza 1995. godine u 5 sati, a već do 7. kolovoza Hrvatska vojska oslobodila je okupirana područja u Dalmaciji, Lici, Kordunu i Banovini te ih vratila u sastav Republike Hrvatske. Obljetnica Oluje svake se godine obilježava 5. kolovoza, na dan kada su hrvatski vojnici ušli u Knin, glavni grad samoproglašene paradržave Republike Srpske Krajine (RSK).
Nakon ljeta 1995., RSK je svedena na područja u istočnoj Slavoniji, koja su Hrvatskoj vraćena nakon mirne reintegracije Podunavlja 1998. godine. Operacija Oluja pokrenuta je tri mjeseca nakon operacije Bljesak, kojom je Hrvatska vratila kontrolu nad zapadnom Slavonijom. Oluja je uslijedila nakon što su predstavnici RSK odbili sve mogućnosti mirnog rješenja, uključujući i plan Z4.
Operacijom Oluja oslobođeni su Knin, Gračac, Obrovac, Korenica, Slunj, Plitvice, Sveti Rok, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Dubica i brojna druga mjesta, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sa spomenutih se područja nakon Oluje iselilo oko 200 tisuća građana, pretežno srpske nacionalnosti, kojima je povratak godinama bio otežavan i onemogućavan.
Operacija Oluja nije prošla bez ljudskih gubitaka – u njoj je poginulo 174 vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno.