U tijeku je drugi dan Međunarodnog znanstvenog skupa pod nazivom „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“ koji se održava u Mosatru. Skup organizira HKD Napredak – Institut za kulturu i tradiciju Hrvata u BiH, u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, Institutom za istraživanje migracija u Zagrebu i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Splitu, dok je HAZU BiH pokrovitelj ovog važnog događaja.
Program drugog dana započeo je u 9:30 sati izlaganjima koja su obuhvatila različite aspekte povijesti i nasljeđa Bosanskoga Kraljevstva. Dr. sc. Dženan Dautović iz Travnika govorio je o „Elementima križarske retorike papinstva na području Jugoistočne Europe prije i poslije 1463. godine i ulozi bosanske vlastele“. Nakon njega, dr. sc. Neven Isailović iz Beograda predstavio je temu „Sudbina bosanskog plemstva nakon sloma Kraljevstva“. Dr. sc. Krešimir Regan iz Zagreba analizirao je pitanje „Kada je propalo Bosansko Kraljevstvo? Povijest Bosne od uspostave Korvinova protuosmanskog sustava do smrti kraljice Katarine (1463. – 1478.)“.
Dalje, dr. sc. Borislav Grgin, red. prof. iz Zagreba, govorio je o „Hrvatskoj i Dalmaciji u desetljećima nakon pada Bosanskoga Kraljevstva“, dok je dr. sc. Luka Špoljarić također iz Zagreba iznio izlaganje na temu „Tommaso Daineri o stanju na ugarsko-osmanskom pograničju u Bosni 1501. – 1502. godine“.
Program je nastavljen u 11:00 sati s izlaganjem dr. sc. Michael Ursinusa, prof. emer., iz Heidelberga, koji je govorio o „Kotromaničkom Kraljevstvu Bosne u retrospektivi: Lokalnim tradicijama o njegovim zgradama, mjestima i dužnosnicima zabilježenim u osmanskim dokumentima iz 15. i 16. stoljeća“. Zatim su dr. sc. Marinko Vuković i dr. sc. Matijas Baković iz Zagreba predstavili temu „Srednjovjekovne i novovjekovne migracije katolika s područja Bosne u Slavoniju – usporedba nekih odabranih arhivskih izvora“.
Dr. sc. Marko Rimac, izv. prof. iz Splita, podijelio je neka promišljanja o „topografiji zapadne Hercegovine u 15. stoljeću“, a Aleksandar Jakovljević iz Beograda govorio je o „Hercegovačkom Sandžaku i tahrir defteru: Hronologija i učestalost sastavljanja registara tokom 15. i 16. stoleća“. Na kraju ovog bloka, dr. sc. Rudolf Barišić iz Zagreba iznio je „Političke koncepte o Bosni među franjevcima u 18. i 19. stoljeću“.
Nakon toga, od 12:30 sati. dr. sc. Stjepan Blažetin iz Pečuha govorio je o „Bosni i Hercegovini u enciklopedijskom izdanju Austro-Ugarske Monarhije u riječi i slici“, dok je fra Tomislav Brković iz Vareša predstavio izlaganje „Stara crkva u Varešu: svjedok stoljeća“. Dr. sc. Anto Ivić iz Mostara iznio je temu „Povratak otarima“, a dr. sc. don Vlatko Rosić iz Zenice govorio je o „Ulozi Katoličke Crkve u počecima pismenosti i odgojno-obrazovne djelatnosti u Bosni i Hercegovini“.
Na kraju, dr. sc. Goran Mijočević, doc., dr. sc. Ana Zadro, doc., i dr. sc. Marina Beus, izv. prof., svi iz Mostara, prezentirali su zajedničko izlaganje o „Kraljici Katarini Kosača Kotromanić u kolektivnom sjećanju i jačanju nacionalnih identiteta u BiH“.
Skup završava diskusijom i zaključkom planiranim za 13:45 sati, a sudionici će imati priliku raspraviti o izloženim temama i njihovim implikacijama./HMS/