U sklopu radijskog serijala „Hrvatski narod diše europskim vrijednostima“, u programu Običnog radija gostovao je prof. dr. sc. mons. Franjo Topić, predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine, predsjednik Zaklade „Ljudsko bratstvo“, te dugogodišnji promicatelj europske ideje, međureligijskog dijaloga, kulture susreta i društvene odgovornosti.
U razgovoru se govorilo o duhovnom identitetu Europe, kršćanskim korijenima europske civilizacije, ulozi vjere u javnom prostoru, izazovima suvremenog društva, mladima, tehnologiji, solidarnosti te mjestu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini unutar europske kulturne i duhovne baštine.
Priznanje koje obvezuje na nastavak služenja
Na početku razgovora mons. Topić osvrnuo se na nedavno imenovanje duhovnim savjetnikom Reda svetoga Jurja Kuće Habsburg-Lothringen. Istaknuo je kako takva priznanja čovjeku znače potvrdu da je ono što radi prepoznato kao korisno, ali i obvezu da nastavi djelovati za opće dobro.
Govoreći o vlastitom životnom putu, podsjetio je kako je tijekom godina imao različite mogućnosti djelovanja izvan Bosne i Hercegovine, pa i u Rimu i Vatikanu, ali je ostao vezan uz domovinu. Naglasio je kako je smatrao važnim ostati u Bosni i Hercegovini i ovdje raditi, osobito zbog potrebe da se ne ostane samo na nezadovoljstvu i prigovaranju, nego da se konkretno djeluje.
Prema njegovim riječima, jedno od velikih iskušenja našega prostora jest stalno nezadovoljstvo, čak i onda kada ljudi imaju osnovne životne uvjete. Zato je važno njegovati odgovornost, zahvalnost i spremnost na rad za zajednicu.
Europa počiva na trima temeljima
Govoreći o duhovnom identitetu Europe, mons. Topić istaknuo je kako Europu ne možemo promatrati samo kroz administraciju, fondove, institucije i političke procese. Europa je, prema njegovim riječima, mnogo dublji civilizacijski prostor, izgrađen na trima velikim temeljima.
Prvi je Golgota, odnosno kršćanstvo i kršćanska misao. Drugi je Atena, odnosno grčka filozofija, kultura i poimanje čovjeka. Treći je Rim, odnosno pravo, organizacija i društveni poredak. Upravo ta tri izvora, smatra mons. Topić, oblikovala su Europu kakvu danas poznajemo.
Podsjetio je i na misli svetoga Ivana Pavla II., kojega je nazvao velikim Europljaninom i čovjekom koji je snažno promicao europsku ideju. Prema njegovim riječima, Europa se uvijek iznova mora vraćati svojim korijenima, čuvati ih i iz njih crpiti snagu za budućnost.
Između deklariranih vrijednosti i života postoji raskorak
U razgovoru je otvoreno i pitanje koliko današnji Europljani, koji se često deklarativno pozivaju na kršćanske vrijednosti, te vrijednosti doista žive. Mons. Topić smatra kako između ideala i stvarnog života uvijek postoji određeni raskorak.
Naglasio je kako čovjek nikada nije potpuno autentičan u ostvarivanju svojih ideala, pa tako ni kršćani nisu uvijek dovoljno dosljedni u življenju vlastite vjere. Međutim, upozorio je kako je današnje društvo sve više obilježeno konzumerizmom, materijalizmom i pretjeranom navezanošću na posjedovanje.
Kršćanstvo, kako je istaknuo, nije protiv materijalnog, jer je i sama kršćanska vjera vezana uz utjelovljenje, uz Boga koji je postao čovjekom. No problem nastaje onda kada materijalno postane prvo i najvažnije, a duhovno bude potisnuto na rub života.
Posebno je upozorio na opasnost pohlepe, koja nikada ne nalazi granicu. Čovjeku, ako ne njeguje nutarnju mjeru, nikada nije dosta. Upravo zato, smatra mons. Topić, kršćanske vrijednosti i duhovnost ostaju važne kao korektiv suvremenom načinu života.
Vjera ne može biti isključivo privatna stvar
Jedna od važnih tema razgovora bila je i prisutnost vjere u javnom prostoru. Mons. Topić podsjetio je kako je ideja da je vjera isključivo privatna stvar osobito bila naglašena u marksizmu i komunizmu.
Prema njegovu mišljenju, vjera ne može biti potpuno potisnuta iz javnog života jer su mnoge europske ideje, poput ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i ljudskih prava, duboko povezane s kršćanskim nadahnućem.
Istaknuo je kako je kršćanstvo postavilo temelje za ukidanje ropstva, podsjećajući na kršćansku poruku da su svi ljudi jedno. Upravo iz takvog poimanja čovjeka razvijale su se brojne ideje koje danas smatramo općeljudskima i europskima.
Mons. Topić pritom je naglasio kako odvojenost Crkve i države jest potrebna, ali to ne znači suprotstavljanje. Crkva i država trebaju biti odvojene u svojim zadaćama, ali društvo ne bi smjelo isključivati vjersku i duhovnu dimenziju iz javnog prostora.
Paneuropska ideja kao projekt povezivanja naroda
Govoreći o Paneuropskoj uniji, mons. Topić podsjetio je kako je ona nastala nakon katastrofe Prvoga svjetskog rata, s ciljem povezivanja europskih naroda i država. Paneuropska ideja razvijala se kao odgovor na razaranja, podjele i sukobe koji su obilježili Europu u prvoj polovici 20. stoljeća.
Posebno je istaknuo važnost Roberta Schumana i Otta von Habsburga, koji su europsku ideju shvaćali ne samo kao politički projekt, nego i kao projekt mira, suradnje i zajedničkih vrijednosti.
Prema riječima mons. Topića, današnja Europa suočava se s brojnim izazovima, ali temeljna ideja povezivanja, dijaloga i suradnje ostaje važna. Europa ne može opstati samo kao tržište ili administrativna struktura, nego mora ostati prostor zajedničkih vrijednosti.
Mladi, tradicija i digitalni svijet
Poseban dio razgovora bio je posvećen mladima, koji odrastaju u digitalnom svijetu. Mons. Topić naglasio je kako mladima kršćanske i europske vrijednosti ne treba predstavljati kao puko pozivanje na prošlost, nego kao žive vrijednosti koje imaju smisao i danas.
Govoreći o odnosu prema tradiciji, podsjetio je na misao poljskog filozofa Leszeka Kołakowskog da bismo, da se naši stari nisu bunili protiv tradicije, još bili u pećinama, ali da bismo se, kada bi danas nastala potpuna pobuna protiv tradicije, ponovno mogli vratiti u pećine.
Time je želio istaknuti kako tradiciju ne treba slijepo ponavljati, ali je ne treba ni odbacivati. Potrebno je pronaći ravnotežu između naslijeđa i suvremenosti, između prošlosti i novih izazova.
Mons. Topić osvrnuo se i na umjetnu inteligenciju, digitalnu tehnologiju i sve veću ovisnost o mobitelima. Istaknuo je kako je tehnologija iznimno važna i korisna, ali samo ako služi čovjeku. Problem nastaje onda kada čovjek postane rob tehnologije, umjesto da je koristi kao sredstvo.
Solidarnost kao temelj europske budućnosti
U razgovoru se govorilo i o porukama pape Franje, osobito o kulturi odbacivanja i potrebi za obnovom solidarnosti. Mons. Topić istaknuo je kako u Europi i svijetu ipak postoji mnogo solidarnosti, osobito u trenucima kriza, prirodnih katastrofa i velikih nevolja.
Kao primjer naveo je djelovanje karitativnih i humanitarnih organizacija, ali i spremnost ljudi da pomognu kada se drugi nađu u potrebi. Ipak, smatra kako solidarnosti nikada nije dovoljno i kako je ona trajna zadaća svakog društva.
Solidarnost, prema njegovim riječima, ne smije ostati samo lijepa riječ, nego mora postati konkretno djelovanje. Ona se pokazuje u odnosu prema siromašnima, ranjivima, marginaliziranima i svima koji su na bilo koji način odbačeni.
Hrvatski narod u BiH dio je europske kulturne i duhovne baštine
Govoreći o mjestu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, mons. Topić istaknuo je kako su Hrvati na ovim prostorima stoljećima povezani s kršćanstvom, europskom kulturom i zapadnim civilizacijskim krugom.
Naglasio je kako je kršćanstvo snažno obilježilo hrvatski narod, njegov identitet, kulturu, običaje i povijest. Prema njegovim riječima, to nije pitanje nadmetanja s drugima, nego objektivna činjenica koju treba prepoznati i čuvati.
Hrvati u Bosni i Hercegovini, smatra mons. Topić, imaju važnu ulogu u očuvanju europskih vrijednosti na ovim prostorima. Ta uloga ne podrazumijeva zatvaranje u sebe, nego otvorenost, dijalog, odgovornost i vjernost vlastitom identitetu.
Europa budućnosti treba duhovnost, odgovornost i dijalog
Zaključno, razgovor s mons. Franjom Topićem pokazao je kako se o Europi ne može govoriti samo kroz političke procese, zakone i institucije. Europa je, prije svega, civilizacijski i duhovni prostor koji počiva na dostojanstvu čovjeka, slobodi, solidarnosti, odgovornosti i kulturi dijaloga.
U vremenu materijalizma, ubrzanog tehnološkog razvoja i društvenih podjela, upravo te vrijednosti ostaju presudne za budućnost. Mons. Topić poručuje kako Europa mora čuvati svoje korijene, ali i odgovorno odgovarati na izazove suvremenog svijeta.
Emisija je realizirana u sklopu radijskog serijala „Hrvatski narod diše europskim vrijednostima“, uz financijsku potporu Vlade Republike Hrvatske.