U novom izdanju emisije „Hrvatski narod diše europskim vrijednostima“ na Običnom radiju gostovao je mr. sc. Marko Antonio Brkić, pomoćnik federalne ministrice obrazovanja i znanosti, koji je govorio o europskim vrijednostima, obrazovanju, znanosti, vjeri, hrvatskom identitetu u Bosni i Hercegovini te odgovornosti pojedinca za razvoj društva. Poseban naglasak stavio je na potrebu ulaganja u mlade i znanstvena istraživanja, očuvanje jezika i duhovnosti te izgradnju društva u kojem sloboda podrazumijeva i odgovornost.
U razgovoru je istaknuo kako pripadnost europskom civilizacijskom prostoru ne može biti samo političko ili zemljopisno pitanje, nego se mora očitovati kroz odnos prema znanju, obrazovanju, ljudskim pravima, kulturi dijaloga i općem dobru.
Brkićev profesionalni i akademski put povezuje naizgled različita područja – od religijske pedagogije i sociologije religije do visokog obrazovanja, znanosti, inovacija i javnog djelovanja. Upravo mu takvo iskustvo omogućuje promatranje društvenih izazova iz više perspektiva.
Obrazovanje mora oblikovati čovjeka, a ne samo osigurati diplomu
Govoreći o tome što danas znači biti europski obrazovan čovjek, Brkić je naglasio kako obrazovanje ne bi smjelo biti svedeno isključivo na stjecanje formalnih kvalifikacija. Njegova je uloga mnogo šira jer čovjeku pruža znanje, razvija sposobnost razumijevanja drugih i osposobljava ga za aktivno sudjelovanje u društvu.
Prisjetio se i vlastitoga obrazovnog puta te utjecaja obiteljskog okruženja u kojem se odrastalo uz knjige i razgovore o obrazovanju. Nakon studija na Teološkom institutu u Mostaru, poslijediplomsko obrazovanje nastavio je na Sveučilištu u Sarajevu, u području komparativnih religijskih studija.
Tijekom profesionalne karijere bavio se novinarstvom, uredničkim poslovima te pitanjima osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju.
Prema njegovim riječima, jedno od temeljnih obilježja europskoga civilizacijskog prostora jest svijest o potrebi cjeloživotnog učenja i stalnog usavršavanja.
Ipak, upozorio je kako postojeći obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini ne odgovara u dovoljnoj mjeri zahtjevima suvremenoga društva.
Smatra da obrazovanje mora razvijati kreativnost, odgovornost, samostalnost i sposobnost kritičkog promišljanja, a ne samo pripremati pojedince za polaganje ispita i dobivanje diplome.
Bosna i Hercegovina premalo ulaže u znanost i istraživanje
Jedna od središnjih tema razgovora bila je povezanost znanstvenog razvoja i europske budućnosti Bosne i Hercegovine.
Brkić je upozorio kako razvijene države svoju gospodarsku snagu, konkurentnost i društveni napredak u velikoj mjeri temelje upravo na ulaganjima u znanstvena istraživanja, razvoj novih tehnologija i inovacije.
Prema podatcima koje je iznio tijekom emisije, europske zemlje u prosjeku izdvajaju više od dva posto bruto domaćeg proizvoda za istraživanje i razvoj, dok Bosna i Hercegovina za te namjene izdvaja približno 0,2 posto.
Riječ je o višestruko manjim ulaganjima od onih u državama čijem se društvenom i gospodarskom prostoru Bosna i Hercegovina nastoji približiti.
Brkić smatra kako se bez ozbiljnije promjene odnosa prema znanosti ne mogu očekivati ni značajniji razvojni pomaci.
Naglasio je da budućnost svake zajednice u velikoj mjeri ovisi o mladim, motiviranim i kreativnim pojedincima kojima treba omogućiti uvjete za ostvarivanje njihovih potencijala. Kao primjer naveo je mladog istraživača Tomislava Andrića iz Žepča, koji je priliku za znanstveni razvoj pronašao u Italiji, gdje sudjeluje u istraživačkom radu povezanom s projektom Einstein Telescope.
Prema Brkićevu mišljenju, takvi primjeri pokazuju kako Bosna i Hercegovina raspolaže talentiranim ljudima, ali im često ne pruža odgovarajuću infrastrukturu, institucionalnu potporu i okruženje u kojem mogu ostvariti svoj puni potencijal. Problem, smatra, nije isključivo nedostatak novca, nego i nedostatak svijesti o tome što bi društvu trebalo biti prioritet.
Visoko obrazovanje sve više priprema stručnjake za odlazak iz zemlje
Govoreći o problemima visokog obrazovanja, Brkić je istaknuo kako se izazovi ne mogu svesti na samo jedan uzrok.
Fragmentiranost obrazovnog sustava, nedovoljno razvijeni mehanizmi osiguravanja kvalitete, neodgovarajuća raspodjela sredstava i nedostatak dugoročnih razvojnih prioriteta zajedno stvaraju okruženje u kojem se teško postižu željeni rezultati.
Posebno je upozorio na činjenicu da obrazovni sustav Bosne i Hercegovine, umjesto da odgovara potrebama domaćega gospodarstva i društva, sve češće obrazuje stručnjake koji svoju profesionalnu budućnost pronalaze u državama Europske unije.
Drugim riječima, domaće obrazovne ustanove stvaraju kadar čije znanje i sposobnosti često koriste razvijenije europske države.
Brkić smatra kako je nužno prepoznati i dodatno poticati kvalitetne pojedince, istraživačke skupine i obrazovne programe koji mogu donijeti stvarnu vrijednost društvu. Naglasio je i važnost osiguravanja kvalitete, koja ne bi trebala biti samo administrativna obveza, nego trajna odgovornost obrazovnih ustanova prema studentima i zajednici.
Religija ima velik potencijal za izgradnju povjerenja i pomirenja
Važan dio emisije bio je posvećen ulozi religije u suvremenom društvu, posebno u Bosni i Hercegovini, gdje vjerski identitet ima snažnu povijesnu, kulturnu i društvenu dimenziju.
Brkić se godinama bavi sociologijom religije, a sudjelovao je i u istraživanjima o ulozi vjere u izgradnji povjerenja i pomirenja u postkonfliktnim društvima.
Prisjetio se istraživačkog projekta koji je prije približno petnaest godina pokrenut uz sudjelovanje profesora Georgea Wilkesa sa Sveučilišta u Edinburghu. Projekt je bio usmjeren na sustavno proučavanje vjerskog identiteta kao jednog od čimbenika izgradnje povjerenja i pomirenja u Bosni i Hercegovini.
Prema Brkićevim riječima, religija raspolaže velikim moralnim i etičkim potencijalom koji u društvu još uvijek nije dovoljno prepoznat ni iskorišten.
Upozorio je kako se vjerski život nerijetko svodi na običaje, tradiciju i obilježavanje blagdana, dok se manje pozornosti pridaje njegovoj dubljoj duhovnoj dimenziji.
Upravo ta dimenzija, smatra, može pridonijeti jačanju međuljudskih odnosa, razumijevanju različitosti i izgradnji povjerenja među pripadnicima različitih vjerskih zajednica, ali i među ljudima koji nisu religiozni.
Kao pozitivan primjer suradnje naveo je donošenje Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini.
Podsjetio je kako su predstavnici Katoličke Crkve, pravoslavnih crkvenih struktura, Islamske zajednice i Židovske zajednice sudjelovali u oblikovanju zakonskog okvira kojim se uređuju vjerske slobode i položaj vjerskih zajednica. Takvu suradnju smatra vrijednim primjerom koji pokazuje da Bosna i Hercegovina može ponuditi kvalitetne modele međureligijskog dijaloga i europskim društvima.
Vjera mora odgovoriti na izazove suvremenoga društva
Govoreći o odnosu vjere i politike, Brkić je upozorio kako nije uvijek jednostavno odrediti granicu između legitimne prisutnosti vjere u javnom prostoru i njezine političke instrumentalizacije.
Istaknuo je kako vjerske zajednice imaju važnu odgovornost u oblikovanju moralnih vrijednosti, ali i obvezu preispitivanja vlastitog djelovanja u vremenu brzih društvenih promjena.
Posebno se osvrnuo na vjeronauk i njegovu ulogu u odgoju djece i mladih. Prema njegovu mišljenju, vjeronauk predstavlja jedan od rijetkih sustavno oblikovanih obrazovnih sadržaja usmjerenih na moralni i etički razvoj pojedinca. Ipak, otvorio je pitanje ostvaruje li takav oblik odgoja rezultate koje društvo od njega očekuje.
Naglasio je da se djeca i mladi danas suočavaju s izazovima koji se bitno razlikuju od onih s kojima su se susretale prethodne generacije. Digitalno okruženje, društvene mreže, virtualni svijet i promijenjeni obrasci komunikacije zahtijevaju nove pristupe odgoju, obrazovanju i pastoralnom djelovanju. Brkić smatra kako Crkva i druge vjerske zajednice moraju pravodobno odgovarati na te promjene kako ne bi izgubile stvarnu povezanost s mladim generacijama.
Pasivnost i nedostatak društvenog angažmana postaju ozbiljan problem
Tijekom razgovora Brkić je otvorio i pitanje sve izraženije pasivnosti u društvu.
Upozorio je kako se ljudi sve češće povlače u vlastiti privatni prostor, dok spremnost na sudjelovanje u zajedničkim inicijativama i društveno korisnim aktivnostima slabi. Smatra kako je potrebno ponovno razvijati svijest o osobnoj odgovornosti za zajednicu.
Kao primjere jednostavnog, ali važnog društvenog angažmana naveo je sudjelovanje u volonterskim akcijama, zaštiti okoliša, uređenju javnih površina i drugim aktivnostima koje pridonose kvaliteti zajedničkog života.
Prisjetio se kako je tijekom vlastitog odrastanja društveni angažman bio snažnije prisutan, premda se odvijao u drukčijim političkim i ideološkim okolnostima.
Danas, smatra, postoji opasnost od pretjerane individualizacije i slabljenja osjećaja zajedništva. Takve promjene posebno su zabrinjavajuće kada se promatraju u kontekstu odgoja mladih, njihove motivacije i spremnosti na preuzimanje odgovornosti.
Camino i Međugorje povezuju lokalnu tradiciju s europskom baštinom
Jedna od tema emisije bila je i povezanost vjerskog turizma, kulturne baštine i europskog identiteta.
Brkić, koji potječe iz Bijakovića i Međugorskog kraja, jedan je od pokretača aktivnosti povezanih s Bratovštinom svetoga Jakova i razvojem hodočasničkih putova prema Međugorju.
Govoreći o poznatom europskom hodočasničkom putu Camino de Santiago, koji vodi prema Santiagu de Composteli u Španjolskoj, istaknuo je kako takva putovanja imaju mnogo dublje značenje od klasičnoga turizma.
Hodočasnici na put često polaze s osobnim pitanjima, duhovnim potrebama i željom za promjenom, a samo iskustvo hodanja, boravka u prirodi i susreta s drugim ljudima može snažno utjecati na njihovu svakodnevicu.
Posebno je naglasio povezanost svetoga Jakova s Međugorjem, gdje se nalazi župna crkva posvećena upravo tom svecu, zaštitniku hodočasnika. U tom kontekstu govorio je o razvoju hodočasničkih ruta koje povezuju Dubrovnik s Međugorjem. Projekt se, kako je istaknuo, razvija zahvaljujući velikom volonterskom angažmanu ljudi koji prepoznaju njegovu duhovnu, kulturnu i turističku vrijednost.
Brkić vjeruje kako takvi projekti imaju potencijal za međunarodnu prepoznatljivost te mogu pridonijeti razvoju lokalne zajednice. Istodobno predstavljaju primjer kako se vlastiti identitet i tradicija mogu očuvati, ali i povezati sa širom europskom kulturnom i duhovnom baštinom.
Politika bi trebala biti služenje općem dobru
U razgovoru se Brkić osvrnuo i na vlastito iskustvo javnog i političkog djelovanja.
Podsjetio je na svoju kandidaturu za načelnika općine Čitluk 2020. godine, koja je, prema njegovim riječima, proizišla iz želje da se ponude drukčija rješenja i potakne promjena u načinu upravljanja lokalnom zajednicom.
Govoreći o potrebi novih generacija političkih i društvenih lidera, istaknuo je kako se odgovornost prema zajednici ne bi smjela promatrati isključivo kroz obnašanje političkih dužnosti. Pozvao se na Aristotelovo razumijevanje politike kao brige za zajedničko dobro, naglašavajući kako je svaki pojedinac pozvan pridonositi društvu u kojem živi.
Prema takvom shvaćanju, političko djelovanje ne započinje nužno ulaskom u političku stranku ili kandidaturom na izborima. Ono se očituje i u svakodnevnim postupcima kojima pojedinac pokazuje odgovornost prema drugima. Kao jednostavan primjer naveo je osobu koja s ulice podigne odbačeni papir i odloži ga u koš za otpad. I takav čin, u širem smislu, predstavlja odgovornost za zajednički prostor i dobrobit društva.
Brkić je pritom upozorio kako korupcija, zlouporaba položaja, diskriminacija i neopravdano privilegiranje pojedinaca ozbiljno narušavaju povjerenje građana u institucije.
Smatra da društvo ne može biti istinski uspješno ako gospodarski razvoj nije praćen pravednošću, odgovornošću i međusobnim povjerenjem.
Hrvatski identitet u BiH počiva na jeziku i duhovnoj baštini
Govoreći o očuvanju hrvatskog identiteta u Bosni i Hercegovini, Brkić je istaknuo dvije temeljne odrednice koje smatra ključnima za opstanak i razvoj svakog naroda – jezik i duhovnost.
Prema njegovu mišljenju, upravo se u jeziku, vjeri, kulturi i tradiciji oblikuje prostor u kojem nacionalni identitet nastaje, razvija se i prenosi budućim generacijama.
Upozorio je kako Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno sustavno pristupili očuvanju i izgradnji vlastitog identiteta.
Naglasio je kako su nacionalni simboli, pjesme, zajednička slavlja i osjećaj pripadnosti važni jer povezuju ljude i stvaraju emocionalnu povezanost sa zajednicom.
Ipak, identitet se, smatra, ne može svesti samo na takve oblike njegova izražavanja. Potrebno ga je razvijati kroz obrazovanje, njegovanje jezika, kulturno stvaralaštvo, očuvanje duhovne baštine i odgovoran odnos prema društvu.
Posebno je istaknuo kako snažan nacionalni identitet ne mora biti prepreka otvorenosti prema drugima. Naprotiv, uvjeren je da očuvanje vlastite posebnosti treba biti povezano s poštovanjem drugih naroda, kultura i tradicija. Takav pristup posebno je važan u Bosni i Hercegovini, gdje povijesna iskustva i međunacionalni odnosi nerijetko utječu na način razumijevanja identiteta.
Brkić smatra kako hrvatski identitet treba graditi kao otvoren i uključiv, bez odricanja od vlastitih vrijednosti.
Sloboda bez odgovornosti ne može biti temelj zdravog društva
Na kraju razgovora Brkić je uputio poruku mladima, naglašavajući kako su sloboda, obrazovanje i osobna odgovornost nerazdvojne vrijednosti.
Istaknuo je kako je sloboda odlučivanja o vlastitom životu jedna od najvećih vrijednosti koju čovjek može imati. Međutim, upozorio je kako se sloboda u suvremenom društvu često podrazumijeva i nedovoljno cijeni.
Prisjetio se razdoblja u kojima sloboda nije bila jednako dostupna svim pojedincima te naglasio važnost očuvanja prava koja su danas dio demokratskih društava. Posebno se osvrnuo na akademske slobode i autonomiju obrazovnih institucija, upozoravajući na opasnosti političkog i ekonomskog utjecaja na slobodu mišljenja i istraživanja.
Prema njegovu mišljenju, sloboda ne može značiti proizvoljno postupanje niti pravo na ugrožavanje drugih. Ona uvijek uključuje svijest o posljedicama vlastitih odluka i odgovornost prema ljudima s kojima živimo. Takvo razumijevanje slobode povezao je i s duhovnom dimenzijom čovjekova postojanja, ističući kako slobodan pojedinac mora biti sposoban donositi odluke i preuzimati odgovornost za njih.
Upravo društvo koje razvija takvu kulturu slobode, smatra Brkić, može stvoriti uvjete za dugoročan napredak, veću pravednost i kvalitetniji život svojih građana.
Europske vrijednosti grade se svakodnevnim djelovanjem
Razgovor s Markom Antonijem Brkićem pokazao je kako se pitanje europske budućnosti Bosne i Hercegovine ne može promatrati odvojeno od obrazovanja, znanosti, kulturnog i vjerskog nasljeđa te odgovornosti svakog pojedinca.
Ulaganje u znanje i mlade, razvoj znanstvenih istraživanja, njegovanje dijaloga, zaštita slobode i očuvanje identiteta predstavljaju međusobno povezane temelje društvenog razvoja.
Brkićeva razmišljanja upućuju na zaključak kako se europske vrijednosti ne ostvaruju samo političkim odlukama i institucionalnim reformama, nego i svakodnevnim djelovanjem građana, njihovom spremnošću na suradnju i odgovornošću prema zajednici.
Pritom očuvanje hrvatskog identiteta u Bosni i Hercegovini ne isključuje pripadnost širem europskom prostoru. Naprotiv, jezik, vjera, kultura i tradicija mogu biti vrijedni doprinosi europskoj raznolikosti, pod uvjetom da ih prati otvorenost prema drugima.
Emisija „Hrvatski narod diše europskim vrijednostima“ nastavlja otvarati važna pitanja o položaju hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, njegovu identitetu, obrazovanju, kulturi, vjeri i europskoj perspektivi, donoseći razgovore sa sugovornicima iz različitih područja društvenog života.