Jurilj za Kompas: Ideološka poruka iz 1950-ih je još uvijek aktualna, kako u BiH tako i na globalnoj razini – još su tu i stigme i neprijatelji i osveta

 „Filmom Stigme željeli smo prikazati ideološki i generacijski sukob koji je ukorijenjen na nekim hercegovačkim tradicionalizmima nakon Drugog svjetskog rata, a od kojih i danas patimo“, rekao je za Kompas RTV-a Herceg-Bosne višestruko nagrađivani redatelj Zdenko Jurilj.  

Kazao je kako se film pretvorio u jednu univerzalnu, globalnu priču, a to je priča o osveti. „Osvećujemo se zbog nekakvih ideoloških grijeha naših starih, a kroz povijest se čini da su cijelo vrijeme stradavali nevini ljudi“, objasnio je Jurilj i dodao kako film prati 18-ogodišnjeg mladića koji na švercu duhana pokušava spasiti obitelj od gladi te na tom putu stradava.

Istaknuo je kako je u filmu Stigme stalno prisutan nevidljivi neprijatelj. „Ideološka poruka i situacija iz 1950-ih je još uvijek aktualna kako u BiH tako i na globalnoj razini. Do danas se u ljudskoj civilizaciji ništa nije promijenilo.“

Scenarij za film Stigme je pisao književnik Josip Mlakić. Premijerno je prikazan u Nišu, a nedavno i na Mediteran film festivalu u Širokom Brijegu.

Jurilj je redatelj i poetskog dokumentarno-igranog filma Tihi skitnica koji je posvećen liku i djelu Virgilija Nevjestića, jednog od najvećih grafičara 20. stoljeća. „Na našim prostorima se malo zna o njemu. To pokazuje nezrelost društva, jer nacija bez kulture je ništa.“

Jurilj je rekao da je Nevjestić bio erudit, veliki umjetnik, likovnjak, grafičar, scenarist, pjesnik, filozof, čovjek širokih vidika, plemenitih ideja i čovjek koji se nije stidio svog kraja. „Naprotiv, iz svojih duvanjskih korijena je crpio ideje i prikazao ih francuskoj javnosti da bi kasnije dobio status koji mu i pripada, a to je da je bio proglašen od strane Francuske akademije znanosti i umjetnosti najboljim grafičarem 20. stoljeća u Francuskoj.“

Naglasio je kako je Nevjestić uvijek govorio o svom djetinjstvu te da je potrebno imati duboke korijene kako bi nešto napravio u svijetu. „Prema tome najbolji književnici su iz Bosne, a najbolji pjesnici iz Hercegovine. U Bosni su jake zime i bili su primorani sjediti uz ognjište i slušati priče, a u Hercegovini je drugačiji mediteranski mentalitet i misao, grčevitiji su i emocionalniji.“

O filmovima koje je radio kao što su Bijeli put, Tri dana, Radio ganga, o novim projektima te što su mu mimo kamere rekli Stipe Mesić, Borisav Jović i Momir Bulatović više u videu emisije Kompas.

Najčitanije

Đani Rahimić: Za uređen, čist i zelen Grad Mostar trebamo pomoć građana

"Daj zemlji priliku" je projekt Običnog radija koji za...

Evanđelje dana i Sjeme (Iv 3,14-21)

Evanđelje dana – (Iv 3,14-21) U ono vrijeme: Reče Isus...

Viktorija Bukovac: Nije uobičajeno najveću bol života podijeliti sa svijetom

U tišini koja govori više od riječi, Viktorija Bukovac...

Danijel Perić i Josipa Bošnjak: Želimo svima približiti klasičnu glazbu

Udruga "Kulturni preporod" osnovana je ove godine i okuplja...

Damir Šunjić: Mi smo servis građana, mislim da smo pokazali da nam je stalo do razvoja Grada Mostara

Damir Šunjić, nositelj liste HDZ-a BiH za gradsko područje...

Evanđelje dana i sjeme Lk 18, 1-8

Evanđelje dana Lk 18, 1-8 Bog će obraniti svoje izabrane...